img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rekapitulacija

Pet naj pozorišnih predstava u 2024.

30. decembar 2024, 19:26 Marina Mađarev Milivojević
Copied

Po čemu pamtimo neke pozorišne predstave? Ovo je pet najboljih u 2024, po izboru Marine Mađarev Milivojević, kritičarke “Vremena”

Šta nam znači pozorište? Po čemu neke predstave pamtimo? Po tome što govore o važnim temama na jedinstveni i hrabar način? Po tome što glumci igraju tako da nam otkrivaju nove dimenzije dramskih likova? Po tome što reditelji nalaze pravu meru pozorišnog pristupa koja  nam skreće pažnju na ono što bi nam bez njihovog umeća promaklo? Zato što se u pozorištu osećamo kao deo velike i harmonične zajednice?

Foto: Promo
„Trilogija“

5. „Trilogija snaga kučke: I poglavlje, Nevesta i Laku noć Pepeljugo“

Pozorište je mesto na kome se okupljamo da podelimo iskustva o važnim tamama. Jedna od važnih tema u 2024. godini je femicid. Njoj je posvećen najradikalniji performans na ovogodišnjem Bitefu i jedna od najradikalnijih predstava viđenih na Bitefu u poslednjih desetak godina Trilogija snaga kučke: I poglavlje, Nevesta i Laku noć Pepeljugo Karoline Bjanki. Performans se bavi temom silovanja i formom i etikom performansa kao umetničkog čina.

Karolina Bjanki istražuje sudbinu performerke Pipa Bake koja je krenula na put od Italije do Jerusalima autostopom obučena u venčanicu,  ubeđena da u ljude treba imati poverenje i da umetnost donosi lepotu. Međutim, umetnica je silovana i ubijena pre kraja putovanja. Karolina Bjanki ispituje granice doslednosti i hrabrosti u performansu i vezu između stradanja performerke i stradanja žena u realnom životu. Karolina Bjanki je harizmatična i veoma ubedljiva. Ona se samožrtvuje (ili bi bilo bolje reći pravi eksperiment nad samom sobom?)  tako što popije pred nama tzv. „drogu za silovanje“. Mi pratimo kako droga deluje na nju, kako se ona bori da ostane svesna i kako konačno pada u san tu pred nama. Tada na scenu stupaju njeni saradnici performeri i performerke koji igraju dramatične i asocijativne scene posvećene devojkama koje su silovane i istovremeno nam pokazuju šta se sve može učiniti sa drogiranim telom.

Foto: Promo
„Kavez za ptice“

4. „Kavez za ptice“

Na letnjoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta na samom kraju avgusta, u okviru projekta „Novi glasovi“, gledali smo još jednu predstavu nove pozorišne generacije. Praizvedbu komada Kavez za ptice Nikole Stanišića koju je režirao Slobodan Stanković.

Drama Kavez za ptice govori o teškom i surovom životu štićenika u kazneno-popravnom domu za maloletnike. Posebna vrednost ove predstave su mladi glumci koji su svi do jednog bili izvrsni. Ono što je karakteristično za njihov glumački postupak je da su svoje likove diferencirali načinom govora, gestom i fizičkim držanjem i da su taj postupak konsekventno sproveli kroz čitavu predstavu. Zovu se: Nikola Mijatović, Rista Milutinović, Budimir Stošić, Bratislav Zdravković, Mihailo Laptošević, Vukašin Jovanović i Stevan Smiljanić. Upamtite njihova imena! Ako pozorišne uprave budu dovoljno mudre imaćemo novu generaciju sjajnih mladih glumaca.

Foto: Promo
„Ljudi od voska“

3.“Ljudi od voska“

I predstava Ljudi od voska NP Sombor je značajna jer nam je u najboljem svetlu predstavila još jednog novog mladog umetnika – reditelja Ivana Vanju Alača. U drami Ljudi od voska pisac Mate Matišić je sažeo ukupno višedecenijsko traumatsko iskustvo hrvatskog društva: posledice ratova devedesetih, (ne)prikrivene međunacionalne netrpeljivosti, klasne predrasude, sukob na relaciji selo – grad, umetnik i njegov model iz života.

Sve ove (i još mnoge druge!) strahove i nelagode pisac je stavio u modernu dramsku formu,  u tri priče koje povezuje sam pisac. Alač se nije „polakomio“ da nam demonstrira nekakav egzibicionistički rediteljski koncept. On veoma skrupulozno sledi tekst dozvoljavajući sebi tek po neku metaforu. Reditelj, takođe, jasno sledi namere pisca po pitanju odnosa između likova i kako se razvija radnja. Glavni adut reditelja i predstave su glumci somborskog pozorišta predvođeni Sašom Torlakovićem koji igra glavnog junaka.

Foto: Promo
„Nestajanje“

2.  „Nestajanje“

U vremenu opšte potrage za novim, domaćim dramskim piscem na srpskoj sceni značajna uprizorenja su imala dva savremena hrvatska dramska teksta. Jedan je pomenuti Ljudi od voska Mate Matišića, a drugi je Nestajanje Tomislava Zajeca u Ateljeu 212. Tema ovog komada je seksualno zlostavljanje dece. Svi mi znamo da se u našem društvu dešavaju strašne stvari, ali se intimno nadamo da su zločini ipak daleko od nas samih i da su medijski izvori jedino što nas povezuje sa njima.

Rediteljka Sanja Mitrović nas upozorava da sve više živimo u svetu medija, a sve manje u realnom svetu i da stoga gubimo osećaj za stvarnost i dozvoljavamo da nam tvorci medijske iluzije oblikuju svest. A u stvari, zločinci žive tu oko nas i sprovode svoj naum. Uspevaju u tome upravo zato što se mi  nadamo da se nesreće dešavaju samo drugima, a da je naš život siguran kao što je sigurno hodati po zemlji.   Zločinac može licemerno plakati nad sudbinom deteta kao što Karlo (izvrsni Svetozar Cvetković) plače na početku predstave, ali šta ćemo mi učiniti to je pitanje koje nameće predstava Nestajanje Ateljea 212.

„1981“

 1. “1981.”

Godina 1981. je važna  jer su tada u javnost izašle krize koje i danas potresaju društvo, ali politička dešavanja nisu bila u primarnom fokusu autorskog projekta 1981. reditelja Tomija Janežiča u Novosadskom pozorištu. Rad na predstave verovatno je počeo tako što su okupljeni pričali svoje porodične priče, a zatim ih na sceni razigravali kroz improvizacije. Kako je proces rada odmicao tako su se glumci sve bolje upoznali sa porodičnim pričama jedni drugih. Što su se bolje upoznavali to su se njihove priče međusobno više ukrštale, mešale i postajale priče jedne nove, pozorišne porodice. To više nisu bile tetke-babe-strine glumca tog-i-tog već su ti rođaci postajali rođaci svih njih.

Glumci i reditelj su nas uverili da te priče jesu život sȃm a nama u publici nije bio problem što iz scene u scenu idemo iz žanra u žanr, da se smejemo i plačemo i da njihove porodične priče povezujemo sa svojim iskustvom i svojim sećanjem na 1981. godinu. Predstava 1981. svedoči o onome što je najveća snaga dobrog pozorišta uvek i zauvek – čarobni i jedinstveni susret, sada i ovde, glumaca i publike.

Oni kroz pozorište postaju jedna, jedinstvena, neponovljiva i čvrsto vezana ljudska zajednica koja intenzivno živi svoj život u tih nekoliko sati koliko traje predstava.

 

 

 

Tagovi:

Pozorište Predstava Tomi Janežić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

11.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Aleksandar Ilić: Mladima treba obezbediti perspektivu a ne samo pričati o njoj

„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić

Kultura

11.oktobar 2026. S.Ć.

„Kreativni centar“: Foksi, Biberče, Grozon baka i ostale nove knjige kojih neće biti na Sajmu knjiga

„Kreativni centar“ je jedan od izdavača koji svoje knjige neće pokazati na Sajmu knjiga, ali će se svakako potruditi da ih pokaže čitaocima i javnosti. Naročito one nove

Kultura

10.oktobar 2026. Sonja Ćirić

LOM: Hamsun, Selin, Ćosić, Jelinek, Dovlatov i slični čije nove knjige neće biti na Sajmu knjiga

Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora

Kultura

10.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Preraspodela kadrova po ustanovama kulture Beograda

Jovana Petronijević je iz Kulturnog centra Beograda premeštena u Teatar Vuk, na njeno mesto je postavljen Goran Čpajak, a KCB je već 16 godina u v.d. statusu

Kultura

10.oktobar 2026. S.Ć.

Festival umetnika sa crnih lista u 25 gradova Srbije

Zoran Kesić, Nataša Ninković, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović, Anita Mančić, Milan Marić, Nikola Kojo i drugi sa crne liste deo su Blacklist festivala koji će biti u 25 gradova Srbije

Komentar
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
TV debata

Komentar

TV debate na N1: Negledljiva i neslušljiva orlićijada

Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1866
Poslednje izdanje

Predizborna kampanja i političko nasilje

Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati se
Intervju: Sara Valentik, Studentska lista

Srbija mora da bude država bez korupcije i mafije

Izbori u Bosni i Hercegovini

Dodikov povratak, ako je ikuda i odlazio…

Trideset godina kasnije: Studentski protest 1996-1997.

Srbija je ponovo svet

Globalno postrojavanje i prestrojavanje

Svet između dva predatorska hegemona

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure