img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inflacija

Lude cene čokolade

25. decembar 2024, 20:51 Nikolas Martin/DW
Čokolada Foto: Pixabay/AlexanderStein
Čokolada
Copied

Kakao na zapadu Afrike pogođen je virusom i kišom, te će cene čokolade nastaviti da rastu

Inflacija još traje, ali se bitno usporila – posebno kada su u pitanju cene hrane oko ovogodišnjih praznika. Ali, to ne važi za čokoladu čija cena divlja.

U Nemačkoj, recimo, čokoladni Deda Mraz pod markom Kinder košta pedeset odsto više nego pre, piše Dojče vele (DW).

Čak i pre početka praznične kupovine, britanska potrošačka organizacija Which? upozorila je da su cene nekih čokoladica i finijih bombonjera skoro udvostručene širom Velike Britanije.

Jedan francuski proizvođač čokolade nedavno je naveo da sada plaćaju i do 12.000 evra po metričkoj toni kakaoa — glavnog sastojka čokolade — u poređenju sa 3.000 evra koliko su plaćali prošle godine.

Najgora noćna mora ljubitelja čokolade

Izgleda da je svet zahvaćen ozbiljnom „čokoflacijom“. Prema rečima nekih trgovaca, situacija će postati još gora.

Srž problema leži u velikom nedostatku kakaoa, nakon katastrofalne žetve u Zapadnoj Africi uzrokovane biljnim virusom CCSV koji izaziva oticanje izdanaka kakaoa.

On se širi s drveta na drvo i može upola smanjiti prinose u roku od dve godine.

Problemu doprinose neobično kišna sezona, rezultat vremenskog fenomena El Ninjo, i nestašica đubriva, dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu koja je poremetila izvoz kroz Crno more. Tu su i klimatske promene.

Na Londonskoj međukontinentalnoj berzi (ICE), cene kakaoa su prošle nedelje dostigle 10.136 evra po metričkoj toni, što je petostruko povećanje u odnosu na decembar 2022. godine i skoro utrostručenje u poslednjih 12 meseci.

Virus kakao drveća – „katastrofa“ za farmere

Stiv Vateridž, šef istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u kompaniji Tropical Research Services sa sedištem u Londonu, izjavio je za DW da je CCSV „katastrofa“ i dodao da „izgleda da se malo toga radi kako bi se zaustavilo širenje u Obali Slonovače i Gani, tako da će se situacija samo pogoršavati“.

Mišel Nardela, direktor odseka za ekonomiju i statistiku u Međunarodnoj organizaciji za kakao, smatra da je ključno unaprediti programe održivosti među proizvođačima u Africi.

„Mali farmeri možda nisu svesni uticaja CCSV-a na prinose i ne znaju šta da rade kako bi ga suzbili“, rekao je Nardela za DW. „Mogu biti nevoljni da iskrče stabla jer im je kakao jedini izvor prihoda.“

Pišući nedavno za Financial Times, Pjer Anduran, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Andurand Capital Management, upozorio je na „višegodišnji strukturni deficit ponude i potražnje za kakaoom“ i dodao da „slede mnogo veće cene“.

Anduran je naveo da je globalna proizvodnja kakaa već pala za 13 odsto u sezoni 2023–2024, uz napomenu da su zalihe kakaoa u Evropi i SAD na 25 odsto nivoa iz decembra 2023. godine — što je najniži nivo zabeležen do sada.

Skeptične procene i reakcije farmera

Udruženje nemačke industrije konditorskih proizvoda izrazilo je sumnju u tačnost podataka o proizvodnji.

„Postoje kontradiktorni podaci o celoj žetvi u Zapadnoj Africi. Dok neke procene ukazuju na padove, isporuke sa farmi u luke, što je vrlo važan indikator, znatno su porasle u poređenju sa istim periodom prošle godine“, rekli su iz udruženja za DW.

Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje da, od svakog evra potrošenog na čokoladu, samo oko sedam centi odlazi farmerima kakaoa. Proizvođači i trgovci zarađuju oko 80 centi.

Pomoć za farmere u Gani

Farmere u Gani, drugom najvećem svetskom proizvođaču kakaoa posle Obale Slonovače, počeli su da stvaraju zalihe u očekivanju viših cena, što je dodatno pogoršalo nestašicu.

Ganska vlada je prošlog meseca najavila povećanje otkupne cene za farmere za skoro 50 odsto, u nadi da će sprečiti špekulacije i šverc. Prošle sezone, prema podacima Cocoboda — upravnog tela za kakao u Gani, zemlja je izgubila više od trećine proizvodnje zbog krijumčarenja u susedne zemlje koje nude veće cene.

Za sada, rast cena ima uticaj na potražnju, ali ne dramatični – čokolada se i dalje kupuje.

U Nemačkoj, prosečna potrošnja čokolade po glavi stanovnika porasla je sa nešto više od devet kilograma 2018. godine na skoro 9,9 kilograma 2023. godine.

Podaci kompanije za istraživanje tržišta NIQ pokazuju da je prodaja čokolade pala za 1,3 odsto u proteklih 12 meseci.

U Sjedinjenim Državama, prodaja čokolade pala je za 5,5 odsto do juna ove godine, mada taj podatak ne uključuje ovogodišnju prazničnu sezonu.

Alternative i budućnost

Konkurencija čeka priliku da poveća proizvodnju ukoliko prinosi kakaoa u zapadnoj Africi nastave da opadaju.

Nardela je primetio da, „dok je proizvodnja u Africi opala, u Aziji i Okeaniji ostala je konstantna, dok je u Latinskoj Americi porasla“.

Neki farmeri u Indiji, koja proizvodi samo jedan odsto svetskog kakaoa, vide nestašicu kao priliku. I dok je proizvodnja u Indoneziji, trećem najvećem proizvođaču kakaoa, dostigla vrhunac 2010. godine, vlada pokušava da obnovi sektor subvencijama za sadnju novih stabala.

Od januara do oktobra, izvoz kakaoa iz Indonezije se udvostručio u poređenju s prošlom godinom, dostižući vrednost od dve milijarde dolara, prema podacima lista Džakarta Post.

„Iz drugih delova sveta već stižu reakcije“, rekao je Vateridž za DW. „Ove godine očekujemo rekordnu proizvodnju u Ekvadoru, Peruu, Kamerunu, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.“

Ipak, čak i ako posvete velike površine novim zasadima kakaoa, obično je potrebno četiri godine da stabla sazru, pa to neće pomoći u rešavanju trenutne krize.

Vateridž procenjuje da će trenutni skok cena imati uticaj na potrošače tek za šest do devet meseci, što znači da bi čokolada za sledeći Božić mogla biti još skuplja.

„Dva najvažnija faktora biće da li će prinosi i dalje opadati i da li će više cene značajno uticati na potrošnju tokom ključnih sezona kao što su Božić, Dan zaljubljenih i Uskrs“, zaključio je Vateridž.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Inflacija Cene Čokolada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetska kriza

03.april 2026. N. M.

Crne prognoze: Očekuje se da cena nafte u aprilu nastavi da raste

Zemlje širom sveta sve teže izlaze na kraj sa visokom cenama nafte i gasa. Prognoze Međunarodne agencije za energetiku za april nisu nimalo ohrabrujuće

Tender za EXPO

02.april 2026. I.M.

Kinezi isporučuju 50 električnih autobusa i punjača vrednih 33,2 miliona evra

Nabavka obuhvata 41 solo i 9 dvozglobnih električnih autobusa dužine do 25 metara, sa više od 180 mesta za putnike i tehnologijom skladištenja energije putem superkondenzatora, a kako navode sindikati, vrednost projekta iznosi 33,2 miliona evra

Deponija

Reciklaža otpada

02.april 2026. M. L. J.

Zašto je „E-reciklaža“ iz Niša otpustila 180 radnika

Krenula su otpuštanja u sektoru reciklaže, nakon što je država od 1. januara 2026. ukinula podsticaje za odnošenje otpada u Srbiji. Građani za to vreme - uredno plaćaju eko taksu

Avio-prevoz

02.april 2026. M. L. J.

Drastično poskupljenje kerozina: Za već plaćene avionske karte mogu da vam traže doplatu

Cena goriva za avione porasla je gotovo 100 odsto u poslednjih mesec dana, pa se očekuje da se ova razlika prelije na cenu avio-karata. Avio-kompanije imaju prava da i naknadno dignu cenu, za njih ne važi Zakon o zaštiti potrošača. To automatski pogađa i turističke aranžmane koji uključuju prevoz avionom

Plata

02.april 2026. B. B.

Cena radnog sata u Srbiji skoro tri puta manja od proseka u EU

Od Srbije u Evropi manju cenu radnog sata ima samo Bugarska. Doduše, nema podataka za BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure