img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Preminuo Raša Todosijević

03. децембар 2024, 17:27 B. B.
Foto: Marija Janković
Raša Todosijević
Copied

Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije

Umetnik Dragoljub Raša Todosijević preminuo je u Beogradu u 79 godini, saopštio je 3. decembra beogradski Muzej savremene umetnosti (MSU).

„Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije“, objavio je MSU.

Sedamdesetih godina Raša Todosijević bio je u neformalnoj grupi šestoro umetnika okupljenih oko Studentskog kulturnog centra (SKC) u kojoj su bili i Marina Abramović, Era Milivojević, Zoran Popović, Neša Paripović i Gera Urkom koja je redefinisala funkciju, potrebu i cilj umetnosti, uz to i njenu formu i materijalnost.

Njegovi radovi nalaze se i u Tejt Modernu u Londonu, pariskom Boburu, Muzeju moderne umetnosti u Stokholmu.

Todosijević je u svojim radovima, od akcija, performansa, instalacija, slika i tekstova, razvijao radikalan politički diskurs.

Jedna od njegovih izjava je “Način na koji umetnik postavlja pitanje o umetnosti jeste umetničko delo”.

Kritička intervencija, stalno preispitivanje, analitičnost i direktna politizacija po Todosijeviću su način i svrha delovanja u umetnosti. U svojim radovima, još od prvih akcija i performansa, pored predmeta koristio je i reči, odnosno pojmove i zvučnost neposrednog govornog jezika.

Todosijević je kroz svoju umetničku praksu realizovao crteže, slike, grafike, kolaže, skulpture, objekte, instalacije, performanse, video radove, plakate, programske tekstove, priče i grupne izložbe, od „Umetnost, Ironija, itd“ do „Privatno-Javno“.

„Was ist Kunst, Marinela Koželj?“ iz 1978. jedan je od Todosijevićevih najizvođenijih performansa i najznačajnijih radova u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti dvadesetog veka.

Njegove instalacije kao što su Gott Liebt die Serben (Bog voli Srbe) ili Schlafflage (Usnula zastava) su Todosijevićev doprinos inverziji značenja velikih nacionalnih parola.

„Kada bih baš morao opišem sebe samog, rekao bih da sam ja pre svega evropski umetnik čiji se rad sastoji od teškog rudarskog kopanja po svesti i podsvesti, ali i savesti naše nemilosne civilizacije“, izjavio je svojevremeno Todosijević, podseća MSU.

Todosijević je predstavljao Srbiju na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i nagrade Sava Šumanović i za životno delo Oktobarskog salona.

Muzej savremene umetnosti priredio je 2002. retrospektivu njegovih radova pod nazivom „Hvala Raši Todosijeviću“. Tim rečima MSU se oprostio od Todosijevića 3. decembra 2024.

Tagovi:

konceptualna umetnost Raša Todosijević Umetnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Udario policajca na spidu: Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Evropska demokratska partija

17.јул 2025. B. B.

Evropske demokrate: Gaženje studenata automobilom je legalno u Srbiji?

Najava Aleksandra Vučića da će pomilovati devojku koja je automobilom udarila studentkinju je „opasna poruka da se nasilje nad mirnim demonstrantima nagrađuje“, saopštila je Evropska demokratska partija

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr