img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

U bioskope, pozorišta, na koncerte ide manje od pet posto stanovništva

08. новембар 2024, 21:54 S.Ć.
Foto: Promo/Tanja Drobnjak
Manje od pet posto: Otvaranje "Slobodne zone"
Copied

Prema istraživanju Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope, u bioskope, pozorišta, na koncerte klasične i rok muzike, i na izložbe, za pola godine ni jednom nije otišlo 70 do 90 odsto stanovništva Srbije

Da stanovnici Srbije retko idu u bioskop, pozorište, izložne, uopšte na kulturne događaje, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope (CESK). Tema istraživanja je bila „Iskustva centralizacije kulture u Srbiji“.

Aktivna publika

„Tokom šest meseci pre istraživanja, od 1.026 ispitanika u nacionalno-proporcionalnom uzorku, 5,4% ispitanika je četiri i više puta bilo u bioskopu, 4,8% na koncertu pop/rok muzike, 4,5% na koncertu narodne muzike, 2,9% u pozorištu, 2,8% u umetničkim galerijama/muzejima, a manje od 1% na koncertima klasične muzike (0,9%)“, rekao je za SEEcult Predrag Cvetičanin, glavni istraživač CESK-a.

„To znači da aktivne publike ima manje od 5%.“

Istovremeno, procenat ispitanika koji nisu ni jednom otišli u bioskop, u pozorišta i druga kulturna događanja u svom mestu  je izuzetno veliki – između 70% i 90%.

Cvetičanin kaže kako  gotovo da nema razlike između nivoa kulturne participacije u Beogradu i u drugim delovima Srbije.

„U Beogradu na primer, u periodu od šest meseci pre anketiranja, u pozorištu ni jednom nije bilo 77,1% ispitanika, u Vojvodini 78,5%, u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 76,9%, a u Južnoj i Istočnoj Srbiji 82.3%“, a sličan odnos važi i za koncerte klasične muzike, bioskopske projekcije, izložbe… Interesantno je da rok koncerte u Beogradu procentualno posećuje manje ljudi nego u ostalim delovima Srbije.

Beograd i oni drugi

Istraživanje je otkrilo i trend koji Cvetičanin posebno naglašava „trend izrazite centralizacije kulture, koji je direktno suprotan podacima o kulturnoj participaciji koje sam izneo.“

„Uzroci centralizacije kulture u Srbiji nalaze se u političkoj i ekonomskoj sferi. S jedne strane, u zarobljavanju države (izvršne, zakonodavne i sudske vlasti) od političke elite i u oligarhijskim tendencijama u političkim partijama u kojima se karijera pravi sprovođenjem politike partijskih centrala, a ne zastupanjem interesa građana gradova i opština koji su ih u državne organe birali. S druge strane, u fiskalnoj politici u kojoj se većina prihoda sliva u centralne institucije, da bi potom u određenom iznosu (na osnovu procene centra) bili vraćani gradovima i opštinama, i svojinskoj politici prema kojoj je imovina u gradovima i opštinama – republička imovina“, kaže Cvetičanin.

Objašnjava da „najznačajniji doprinos centralizaciji kulture u Srbiji daje to što su republičke kulturne ustanove gotovo sve locirane u Beogradu (24 od 27), odnosno gotovo sve pokrajinske kulturne ustanove locirane u Novom Sadu (14 od 17)“.

Ističe i da su ove  ustanove „republičke“ samo po tome što „njihov rad iz poreza finansiraju svi građani Srbije, ali pozorišnim predstavama, izložbama, koncertima i kinotečkim prikazivanjima, uz retke izuzetke, prisustvuju samo oni koji žive u Beogradu. Osim toga, upravo se za te institucije odvaja  ogroman deo budžeta Ministarstva kulture – između 60% i 70%.“

CESK već gotovo 15 godina obavlja dragocena istraživanja u oblasti kulture. Njihova istraživanja su egzaktni pokazatelji aktuelnog stanja u kulturi, i na osnovu kojih je moguće korigovati ono što je nepovoljno i negativno, i sagraditi pozitivno.

Međutim, za tu svrhu,  istraživanja  CESK-a gotovo nikad nisu iskorišćena.

Izvor: SEEcult

Tagovi:

Bioskop Centralizacija Istraživanje Koncert Pozorište publika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.јул 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure