img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Uoči početka grejne sezone: Koja je cena ogreva u Srbiji?

13. октобар 2024, 13:35 T.S.
Milovan Milenković
Cena drva za ogrev varira od grada do grada
Copied

Do početka grejne sezone ostalo je dva dana, a cene ogreva razlikuju se širom Srbije. Šta se najviše isplati

Grejna sezona počinje 15. oktobra. Da li će radijatori i zaista biti topli, zavisi od toga kakvo će biti vreme. Portal N1 proveravao je cene ogreva u gradovima širom Srbije.

Zbog blagih zima u protekle dve godine kupovalo se manje ogreva, a neka domaćinstva imaju i zalihe od lani. Kada su drva za ogrev u pitanju, cena varira od grada do grada, vrste drveta, ali i toga koliko će se vlasnici pomučiti kada drva stignu – to jest da li će plaćati prevoz, angažovati radnike za cepanje drva i slično.

Beograd

Centralno grejanje u Beogradu je od novembra poskupelo za 8,9 odsto, odnosno sa 132,8 na 144,6 dinara po kvadratu.

Kubik drva na stovarištima u Beogradu kreće se oko 7.000 dinara.

Pelet po toni kreće se od 24.000 dinara pa naviše, u zavisnosti od kvaliteta.

Kragujevac i Leskovac

Centralno grejanje u Kragujevcu po kvadratu iznosi 121,15 dinara (fiksni deo 55,50 dok je varijabilni deo 65,65 dinara).

Cena ogrevnog drveta u ovom gradu kreće se od 7.000 do 8.000 dinara po kubnom metru.

Cena peleta u zavisnosti od kvaliteta iznosi od 28.000 do 38.000 dinara po toni.

Cena bosanskog drvenog uglja košta 18.000, a na džakove cena iznosi 20.000 dinara po toni.

Tona mrkog ugla iznosi 19.000, a na džakove 21.000 dinara po toni.

Ugalj Resavica košta 25.000, a na džakove 27.000 dinara po toni.

U Leskovcu kubik bukovog drveta iznosi nepunih 6.000 dinara.

Vojvodina

Najviše cene grejanja u Vojvodini su u Novom Sadu.

Novosadska toplana u novu grejnu sezonu ulazi sa starim cenama. Cena daljinskog grejanja po kvadratnom metru iznosi 127,5 dinara.

Kod građana i poslovnih potrošača kojima se cena obračunava po utrošku, cena je 7,7 dinara po kilovat-času. Ove cene rezultat su dva poskupljenja u samo šest meseci – u decembru 2022. i u februaru 2023. godine.

Što se tiče cene gasa u Novom Sadu ona se nije menjala od prošle godine, pa tako kilovat-čas košta 5,02 dinara.

Cene drva za ogrev kreću se od 6.000 dinara za kubni metar, a cena zavisi od vrste drveta.

Prethodno isečeno ili iscepano drvo, spremno za loženje je skuplje i košta oko 10.500 dinara po metru. Pelet košta od 28.000 dinara do 32.000 dinara po toni, u zavisnosti od proizvođača i količine. Briket iznosi 32.000 dinara po toni. Ugalj se kreće od 16.000 do 24.000 dinara.

U Somboru isečeno drvo košta oko 9.000 dinara po metru kubnom (prošle godine je bilo oko 100 evra). Tona peleta je oko 30.000 dinara.

U Subotici je još jeftinije – metar kubni isečenog drveta je od 7.500 do 8.000 dinara. Cena ugla je od 17.000 do 23.000 dinara po toni.

Neizvesnost oko snabdevanja energentima obeležila je početak grejne sezone pre dve godine. Razlog je bilo izbijanje rata u Ukrajini, što je na tržište uticalo izuzetno visokim cenama i nestašicom. Građani su se utrkivali da nabave metar drva i tonu peleta, ne pitajući koliko koštaju.

Polovina Srbije se greje na drva

Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor rekao je ranije za „Vreme” da, prema najnovijim podacima, čak 50 odsto stanovništva Srbije koristi ogrevno drvo kao primarni energent.

„Cene ogrevnog drveta bile su dosta povoljnije u odnosu na električnu energiju. Međutim, u poslednje dve-tri godine je i cena drveta znatno porasla”, tvrdi Kapor.

Tu, ipak, postoje određene komplikacije. Ukoliko vrednost ogrevnog drveta naglo skoči, dolazi do toga da se građani vraćaju na grejanje električnom energijom.

„Tako se vrši pritisak na elektroenergetsku mrežu, a ako do toga dođe u periodima kada je potrošnja struje najveća, onda dolazi do velikih gubitaka na elektroenergetskoj mreži”, objašnjava.

Dodaje da su ovi gubici u Srbiji trenutno iznad evropskog proseka, te iznose oko 14 procenata ukupno proizvedene energije, dok je u Evropi taj procenat znatno manji, obično pet do šest odsto.

Šta se najviše isplati?

Na izbor primarnog energenta koji će se koristiti u svrhe grejanja, u velikoj meri utiče i to u kom delu Srbije se domaćinstvo nalazi, koji je objekat u pitanju, kao i to da li je toplotna izolacija objekta kvalitetna.

„Isplati se, tamo gde ima uslova, ugraditi solarne panele i toplotne pumpe. Kada se opredele za ovakav grejni sistem, građani moraju biti spremni na nešto veće fiksne troškove na početku, ali se na duži vremenski period to značajno isplati”, kaže Kapor.

Dodaje da u okviru Ministarstva rudarstva i energetike postoje inicijative da se domaćinstva subvencionišu za izgradnju bolje toplotne izolacije.

Tagovi:

Grejanje Grejna sezona Ogrev
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji

Samit UN o razvoju u Sevilji

03.јул 2025. Uroš Mitrović

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Komentar

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr