img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pijaca

Cene zimnice: Ko voli ajvar, plaćaće i do 1.500 dinara za teglu

27. septembar 2024, 14:03 M.J.
Foto: Ana Trujić
Zimnica nikad skuplja / Foto: Ana Trujić
Copied

Letnje suše ostavile su ogroman trag na ovogodišnje prinose, a najviše su ispaštali paprika, paradajz, kupus i krompir. Zato ćemo ove zime skuplje plaćati zimnicu, negde i po 1.500 dinara za teglu ajvara

Posledice suše su slab prinos i kvalitet, pa nas očekuje visoka cena ovogodišnjeg roda paprike, paradajza, kupusa ili krompira na pijacama i u prodavnicama. Stručnjaci kažu da se smanjenju cena povrća ne treba nadati i da ove godine možemo da zaboravimo na jeftinu zimnicu, piše RTS.

Oslabljen kvalitet „ajvaruše”

„Paprika koju sam sadio 20. maja u zatvorenom prostoru se sva osušila i morao sam da je isfreziram. Temperatura je u plasteniku nekada bila čak i 70 stepeni. Biljke nisu mogle da opstanu“, objašnjava Janoš Balint, povrtar iz Mihajlova.

Trenutno u tri plastenika od 300 kvadrata iz kasnije sadnje ima papriku tzv. ajvarušu.

„Nažalost, to je sve druga i treća klasa paprike. Ove godine prvi put nemam prvoklasnu papriku i mogu da kažem da nisam zadovoljan zbog toga“, dodaje.

Ni zalivanje nije pomoglo

Miroljub Janković iz Udruženja „Futoški kupus“ kaže za RTS da je ove godine veliki problem bio i brz gubitak vode iz zemljišta, kao i da pored jako čestih zalivanja, poljoprivrednici nisu uspeli da spasu povrće.

„Krajem juna i početkom jula kada je kupus trebalo da se rasadi temperatura zemljišta na mojim parcelama je bila preko 50 stepeni. To su neverovatno stresni uslovi za iznošenje biljaka na njivu. Morali smo mnogo da zalivamo zemljište kako bi se ono rashladilo da bismo uopšte mogli da rasadimo biljke“, kaže Miroljub Janković.

Dodaje da je teško proceniti troškove zalivanja, a borba da se boljka uopšte i zakoreni, trajala je i po 24 sata.

Skok cene zimnice

Uprkos manjem rodu povrća namenjenog sušenju, proizvođači se i tu mogu nadati zaradi. Prinosi začinske paprike se kreću od tri-četiri, pa do 15 tona po hektaru u uslovima navodnjavnaja.

Ove godine neće biti pet, već tri ili četiri kosidbe lisnatog peršuna za preradu, a ostvareni su i zadovoljavajući prinosi mirođije i spanaća. Sušenog povrća će biti dovoljno, pre svega, za izvoz, jer se više od 90 odsto ove proizvodnje prodaje u inostranstvu.

Kako je „Vreme” pisalo ranije, prošle godine su cene povrća za zimnicu bile bitno niže .

Cena krastavca iznosila je 150 dinara, danas je prosečna cena 200 dinara po kilogramu na pijacama. Zatim paprika je iznosila 225 dinara, danas 300, a prošlogodišnja cena karfiola bila je 300 dok je danas 500 dinara.

Na beogradskim pijacama, doduše, mogu se naći paprike od 120 pa sve do 400 dinara.

Preko 1.000 dinara za teglu ajvara

Radovanka Stanojević iz sela Smilovca prodaje zimnicu na centralnoj beogradskoj pijaci Zeleni venac.

„Za prodaju najviše imamo napravljenu zimnicu. Prodajemo paradajz u flaši, sirupe, slatko i džemove od različitog voća, ajvar, pinđur… Penzionerka sam i nije mi problem da pravim, ali za one koji rade, najlakše je da kupe već napravljenu zimnicu“, rekla je ona reporterki „Vremena“.

Cene napravljene zimnice na pijacama trenutno ne variraju previše, ali kako prodavci kažu, biće poskupljenja jer očekuju skok tražnje dok je ponuda manja zbog suše.

Trenutna cena šarene salate, kiselih krastavaca, pasterizovane paprike iznosi oko 500 dinara.

Tegla ajvara košta hiljadu dinara, ali prodavci najavljuju da će ići i na 1500. Paradajz u flašama košta 250 dinara. Tegla slatkog i džema košta od 500 do 1000 dinara, u zavisnosti od čega su napravljeni.

Izvor:RTS

Tagovi:

Voće i povrće Zimnica Poljoprivreda Suša
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
NIZAK VODOSTAJ DUNAVA

Budućnost reka

15.avgust 2026. Aleksa Petrovski

Plitko i vruće: Kakav ćemo Dunav imati

Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka

Zagađenje

14.avgust 2026. M. L. J.

Bez dozvola radi 150 najvećih zagađivača u Srbiji

Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad

Posledice suše

14.avgust 2026. I.M.

Nova ekonomija: Posledice suše biće porast cena hrane i opšta inflacija

Suša i ekstremne temperature sve ozbiljnije ugrožavaju srpsku privredu, a posledice bi građani mogli da osete kroz skuplju hranu, veću inflaciju i slabiji privredni rast. Ekonomisti upozoravaju da bi šteta po Srbiju mogla biti veća nego u Evropskoj uniji

Vučić i ambasador Kine Li Ming

Ekspo 2027

14.avgust 2026. I.M.

Vučić obilazi Ekspo: Još kineskih radnika i „predaja ključeva“ za tri i po meseca

Radovi na kompleksu Ekspo napreduju, ali moraju dodatno da se ubrzaju, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom obilaska gradilišta sa kineskim ambasadorom Li Mingom. Najavio je dolazak još 1.000 radnika iz Kine

Veliki stakleni prozori

Energetska tranzicija

14.avgust 2026. M. L. J.

Kako u praksi izgleda kada država obeća da će da plati polovinu cene zamene stolarije

Država nudi da građanima plati 50 odsto nove stolarije kako bi se sačuvala energija. Koliko je ovaj projekat zaista uspešan? Mogu li zainteresovani lako do novih vrata i prozora, a Srbija do uštede energenata za grejanje ili hlađenje?

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure