
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
"Ova nagrada mi je više od nagrade. Kao njegov dar meni", kaže Tatjana Mandić Rigonat koja je na upravo završenom festivalu „Purgatorije“ u Tivtu, dobila nagradu „Jagoš Marković“. I ostale glavne nagrade pripale su Beograđanima
Prvi laureat nagrade „Jagoš Marković“, tek ustanovljene na Festivalu „Purgatorije“ u Tivtu, je Tatjana Mandić Rigonat za režiju predstave „Mirandolina“.
„Jagoša sam upoznala kad je imao 16 godona u Dubrovniku i nagovorila ga da ode na prijemni“, kaže Tatjana Mandić Rigonat za „Vreme“.
„Na letovanje sam ponela knjige zaispit iz jugo -drame kod čuvene profesorke Mirjane Miočinovič i medju njima je bila i drama koja je te godine bila tema za prijemni. Pisao je rad između plivanja, i gledanja predstava na Dubrovačkim letnjim igrama. Goca Goncić i Nevena Janać su bile takođe podrška da ode na prijemni. Došao je kod mene u Beograd. Bili smo prijatelji pre nego što je postao slavan.To su ona najlepša jednostavna bezinteresna druženja.Ova nagrada mi je više od nagrade. Kao njegov dar meni.“
U obrazloženju žirija koji je Tatjani Mandić Rigonat jednoglasno dodelio ovu nagradu, piše:
„Iako bismo mogli reći da je teatarski komad ’Mirandolina’ opšte mesto svetske dramatike, rediteljka ga donosi u vehementnoj i dinamičnoj interpretaciji stavljajući u fokus krčmaricu Mirandolinu kao jaku i mudru ženu kojoj inteligencija ne dopušta da se svede na dopadljiv ženski Eros, već svoje kvalitete pretače u ženski aktivizam – feminizam, a svoju rediteljsku misao mudro plasira u sjajnoj interpretaciji glumice Katarine Marković. Njena režija korespondira s današnjim vremenom borbe žena za isti status u društvu, ne poništavajući autentične ženske kvalitete, a posebno je uspešna u radu s glumcima koje prepoznaje, kao više ili manje potentne interprete svojih uloga. U ovoj predstavi osobena kreacija, znalački rediteljski zanat i profesionalizam rezultirali su dopadljivom i repertoarno važnom predstavom kako za profesionalce tako i za publiku.“
Osim Tatjani Mandić Rigonat, „Mirandolina“ je „dobila“ još jednu nagradu: za najbolju žensku ulogu, Katarine Marković.
Nagrada za najbolju predstavu jednoglasno je pripala predstavi „Edip“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Žiri je u svom obrazloženju naveo: „Ova predstava je izvanredan primer savremenog tumačenja klasične antičke drame, koja je dobila nove dimenzije, ali nije izgubila svoj osnovni značaj – tragičnu sudbinu glavnog lika koji, ne znajući, ulazi u incestuozni odnos sa majkom.“
Milanu Mariću je jednoglasno dodeljena nagrada za najbolju mušku ulogu za njegovu interpretaciju Edipa u predstavi „Edip“.
Specijalna nagrada za najuspešniju vizuelno-tehničku inovaciju dodeljena je predstavi „Obraćanje naciji“ Ateljea 212. Takođe, Nagrada za glumačku bravuru pripala je kolektivnoj igri predstave „Moj muž“ Dramskog teatra Skoplje.
Festival je, prema izboru reditelja Borisa Liješevića, predstavio deset najistaknutijih pozorišnih predstava iz regiona.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve