img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

Od novembra novi sistem ulaska u EU: Šta očekuje putnike iz Srbije i regiona?

27. август 2024, 08:39 T. S.
Novi sistem ulaska u EU: Promene već od novembra Foto: Tanjug/Nenad Milošević
Novi sistem ulaska u EU: Promene već od novembra
Copied

Od 10. novembra za zemlje Zapadnog Balkana važi novi sistem ulaska u Evropsku uniju. Od narednog leta uvode se dodatne promene, koje podrazumevaju onlajn apliciranje za ulazak u EU. Šta ovo znači za državljane Srbije i okolnih zemalja

Novi sistem ulaska u Evropsku uniju i druge zemlje Šengenske zone počinje sa radom 10. novembra ove godine. Među zemljama za koje će se primenjivati tzv. Entry/Exit System (EES) nalaze se i države Zapadnog Balkana, piše RSE.

Od novembra će putnici morati da skeniraju svoje pasoše ili drugu putnu ispravu na samouslužnom automatizovanom punktu svaki put kad prelaze spoljnu granicu EU. Ovaj sistem se neće primenjivati na legalne državljane EU ili one koji imaju boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica.

Sistem će registrovati ime putnika, biometrijske podatke i datum i mesto ulaska i izlaska. Skeniranje lica i podaci o otiscima prstiju će se uzimati svake tri godine i važe za više putovanja u tom periodu.

Primenjivaće se prilikom ulaska u sve zemlje članice EU, osim Kipra i Irske, kao i četiri zemlje koje nisu članice EU, ali jesu u šengenskom prostoru: Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku.

Zašto se uvodi EES

Novi EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU-a bile povezanije. Tako bi se olakšalo praćenje vremena i mesta boravka i osiguralo da putnici u EU ne borave duže od 90 dana u periodu od šest meseci.

Jedan od ciljeva novih mera jeste i otežavanje ulaska u EU kriminalcima ili teroristima s lažnim pasošima jer će se biometrijska kontrola vršiti prilikom svakog prelaska granice.

Putnici neće plaćati naknadu za uzimanje biometrijskih podataka.

Podacima će moći da pristupe policijske službe zemalja članica Šengenskog sistema i policijska agencija EUROPOL tokom istraga kaznenih dela, posebno terorizma i organizovanog kriminala.

Slične sisteme su već uvele Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.

Moguće veće gužve na granicama

Uvođenjem EES-a prestaje unošenje pečata u pasoše na graničnom prelazu, ali bi uzimanje otisaka prstiju i slikanje koje će se vršiti pri svakom prelasku granice moglo da produži čekanje u kolonama.

Na aerodromima će se provere vršiti po sletanju.

Države članice su izmenile svoje zakone kako bi se smanjile potencijalne gužve na kopnenim prelazima. Uzimanje biometrijskih podataka i provere kroz baze podataka države EU mogu obavljati i pre graničnih kućica, dok putnici čekaju u redu, kako bi se omogućila bolja prohodnost.

To znači da će granični policajci moći da s posebnim uređajima hodaju od vozila do vozila ili da ulaze u autobuse kako bi uradili proveru putnika.

Nove promene narednog leta

Za iduće leto najavljena je implementacija i drugog, Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS) koji će podrazumevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s EU putem interneta apliciraju za dozvolu za ulazak, uz plaćanje takse od sedam evra bankovnom karticom.

Pasoši u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.

I dalje ostaju opšti uslovi – da putna isprava ne sme da ističe za manje od tri meseca od datuma kad osoba planira da se vrati u svoju zemlju ili da pasoš ne sme biti stariji od deset godina.

Promene koje donosi ETIAS

ETIAS će zahtevati da pre putovanja državljani oko 60 zemalja preko interneta ili mobilne aplikacije popune poseban formular.

Pri prvom ispunjavanju prijave putnik unosi lične podatke, e-mail i broj telefona, kao i pojedinosti o putnoj ispravi. Putnik će morati da unese i detalje o obrazovanju i trenutnom zaposlenju, te pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU.

Isto tako, tražiće se i pojedinosti o bilo kakvih kaznenim presudama, prošlim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, kao i informacije da li je osoba bila proterana iz bilo koje zemlje.

Od putnika će se tražiti i da plate dodatnu taksu od sedam evra koja se plaća platnom karticom. Plaćanje se vrši kao i bilo koja internetska kupovina.

Taksu neće plaćati mlađi od 18 i stariji od 70 godina, supružnici/registrovani partneri i deca državljana EU i zemalja Šengenskog sistema, kao ni deca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU.

Kako navode na zvaničnoj stranici sistema ETIAS, obrada zahteva bi trebalo da traje „nekoliko minuta“. Ako se desi da potraje duže, putnik bi obaveštenje trebalo da dobije u roku od četiri dana.

Od putnika se mogu tražiti i dodatne informacije ili dokumentacija, na primer, potvrda o rezervaciji hotela i potvrda o zaposlenju koje treba dostaviti u roku deset dana. U tom slučaju zahtev bi trebalo da bude obrađen u roku od dve nedelje.

Putnik može biti pozvan na razgovor u ambasadu zemlje u koju planira da putuje. Tada bi zahtev trebalo da bude obrađen u roku od 30 dana.

Zbog toga se savetuje putnicima da formular popune najmanje mesec dana pre kupovine karte ili rezervacije smeštaja.

ETIAS dozvola važi tri godine ili do zamene putne isprave kojom je neko aplicirao.

Moguće je i apliciranje putem posrednika, kao što su turističke agencije.

Izvor: Radio Slobodna Evropa (RSE)

Tagovi:

EES sistem ETIAS šengen zona
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

02.јун 2025. S.Ć.

Proterivanje dečjih junaka: Zašto Putinu smeta Šrek?

Popularni dečji junaci Šrek i Grinč proterani su iz Rusije zato što su "sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu"

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure