img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Između vrućina i suša

Klimatolog Đurđević: Nije dovoljna samo ugradnja klima u stanove

26. avgust 2024, 08:35 B. B.
Foto: Milovan Milenković
Klimatolog Vladimir Đurđević
Copied

Ukoliko ne bude poštovan Pariski sporazum o klimatskim promenama, u svetu koji bi bio topliji za tri ili četiri stepena, nemoguće je očekivati da sve zgrade u Beogradu budu preoblikovane tako da budu adekvatne za život u visokim temperaturama. Bez poštovanja Pariskog sporazuma suša kao što je ovogodišnja dešavaće se osam puta u 10 godina, i u toj situaciji nema prilagođavanja, upozorava Đurđević

Dugotrajni toplotni talasi sa vrućinama koje prelaze i 40 stepeni Celzijusovih i pogubna suša koja je desetkovala poljoprivredne prinose mogu da se učine kao znaci neizbežne meteorološke apokalipse u kojoj ljudima nema pomoći, ali nije još sve kasno i nepopravljivo. Ipak, da bi se to promenilo nije dovoljno da samo ugradimo klima uređaje u stanove i nigde ne mrdamo nadajući se kiši i zahlađenju, koji verovatno neće doći.

Klimatolog Vladimir Đurđević kaže za „Vreme“ da budućnost klimatskih promena nije jednoznačno određena i da zavisi od toga koliko će ljudi dodati još gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu, pre svega ugljen-dioksida, odnosno koliko će još fosilnih goriva potrošiti.

„Postoje dva scenarija od kojih je jedan Pariski sporazum, koji su potpisale sve zemlje sveta i prema kome bi sve zemlje do 2050. godine trebalo da presatnu da koriste fosilna goriva. U Pariskom sporazumu piše i da bi porast globalne temperature trebalo da se zaustavi na granici od dva stepena, a svet je trenutno topliji otprilike za jedan stepen. Time što ćemo do 2050. godine koristiti fosilna goriva, svet će dopustiti da se zagreje za još jedan stepen, ali će ipak stabilizovati klimatski sistem. Taj predlog je dat jer su tehničke, tehnološke, ekonomske i društvene analize pokazale da svet zaista može da proizviodi svu potrebnu energiju iz obnovljivih izvora energije, a ne iz fosilnih goriva. Zato je sad na onima koji vode države da urede svoje sisteme i pređu na obnovljive izvore energije“, kaže Đurđević.

Primer zemalja Mediterana

On napomnije da ideja o dva stepena zasnovana je na velikom broju analiza koje pokazuju da je u klimi koja je za dva stepena toplija od klime u predindustrijskom periodu prilagođavanje na klimatske promene ekonomski i tehnološki izvodljivo.

„Mi možemo da živimo na planeti koja je toplija dva stepena i možemo da se prilagodimo toj klimi, da trpimo manje štete i izgradimo dovoljno dobre sisteme za odbranu od poplava i preuredimo poljoprivredu da ne bi trpela štete od suša. U ta dva stepena je uzeto u obzir i to da li ljudi mogu da se prilagode porastu globalne temperature. Na primer, u Beogradu postaje neprijatno da se živi tokom leta, ali je to i dalje klima u kojoj ljudi mogu da žive. Ukoliko se globalna temperatura poveća za dva stepena to znači da će u Beogradu, na lokalnom nivou temperatura da se poveća za tri stepena, jer porast globalne temperature nije doslovno preslikavanje, pa će negde taj porast temperature biti veći, a negde manji od proseka“, kaže Đurđević.

Kao primer prilagođavanja on navodi zemlje Mediterana u kojima je temperatura veća nego u Srbiji i koje leti imaju dvokratno radno vreme i ne dozvoljavaju radove na otvorenom u najtoplijem delu dana.

„Moramo da počnemo da gradimo i zgrade sa centralizovanim sistemima hlađenja, a ne da svaki prozor ima svoj klima uređaj, ali za to je potreban sistematični, a ne haotični pristup. U drugom scenariju, koji ne poštuje Pariski sporazum, i u svetu koji je topliji za tri ili četiri stepena, nemoguće je očekivati da sve zgrade u Beogradu budu preoblikovane tako da budu adekvatne za život u visokim temperaturama“, kaže Đurđević.

Suše neviđenih razmera

On upozorava da je ilustrativan primer šta bi moglo da se dogodi ukoliko se globalna temperatura poveća za više od dva stepena – ovogodišnja suša, koja se u Srbiji u prošlosti dešavala jednom u 10 godina, a sada dva ili tri puta u 10 godina.

„To znači da naši poljoprivrednici sada automatski moraju da računaju na duplo učestalije štete nego ranije. U klimi koja je toplija za još jedan stepen dobiće verovatno još jednu sušu u dekadi, odnosno tri jake suše u 10 godina, pa bi trebalo da pređu na kulture koje imaju manje štete od suše ili da pređu na agrotehničke mere koje bi ublažile efekte suše. Međutim, u klimi koja je toplija četiri stepena suša kao što je ovogodišnja dešavaće se osam puta u 10 godina, i u toj situaciji nema prilagođavanja“, kaže Đurđević.

On objašnjava da je razlog zbog koga se transformacija od fosilnih goriva ka izvorima obnovljive energije dešava sporije nego što bi trebalo i što se ona ljudima čini kao izmaštana, a ne realna – taj što u veoma moćnoj industriji fosilnih goriva, koja često ima jake veze sa vladama širom sveta i ima velike finansijske interese, postoji veliki otpor prema transformaciji koju žele da odlože i da je ljudima prikažu kao neostvarivom.

„Vrućine postaju sve veće i veće, i u jednom trenutku kada bude dogorelo do noktiju biće mnogo teže uraditi nešto za pet ili 10 godina, nego sada, kada imamo skoro 30 godina pred sobom, koliko je predviđeno Pariskim sporazumom. Mora se delovati na vreme da bismo za tih 30 godina imali efekte koji bi stabilozovali broj ekstremnih vremenskih događaja koji se uvećavaju tokom godina“, zaključuje Đurđević.

Tagovi:

Klimatske promene Suša Klima vladimir đurđević Vrućina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Izbori

26.jul 2026. I.M.

Vučić ponovo o izborima: Moguće je da izgubimo, ali ćemo brojati glasove

Vučić je izjavio da će predsednički izbori najranije biti održani krajem decembra ove godine, a najkasnije početkom februara 2027. godine, nakon parlamentarnih izbora koje očekuje u oktobru ili novembru

Pasoš Crne Gore

Evrointegracije

26.jul 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Da li će u Srbiji nastati jagma za crnogorskim pasošem?

Crna Gora uvodi vize za Ruse, Turke i Kineze. Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno porasti posebno kod ljudi iz Srbije

Šapić

Gradonačelnik

25.jul 2026. R. V.

„Pacovske interesne grupe” gradonačelnika: Ko vuče konce u Beogradu

Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu

Američke carine

24.jul 2026. S. Č.

Vučić: Američke tarife za Srbiju su 0 odsto

Predsednik Vučić je na RTS-u objavio da su od noćas, američke carine od 35 odsto, zahvaljujući pregovorima smanjene na nula odsto

Beograd

24.jul 2026. S. Ć.

Nova ekonomija: Poništen je tender za rekonstrukciju Kalenić pijace

Ni jedan od šest ponuđača prijavljenih na tender za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu nije zadovoljio uslove. Posao je vredan više od 20 miliona evra

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure