img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Rusija ponovo krenula na Harkov: Zašto je važan ovaj ukrajinski grad?

14. мај 2024, 11:01 Roman Goncharenko (DW)
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov. Foto: AP
Rusija je, posle dve godine, ponovo krenula na ukrajinski grad Harkov.
Copied

Posle neuspelog pokušaja pre dve godine da zauzme Harkov, Rusija je ponovo krenula na ovaj grad i početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti. Za Ukrajinu Harkov je i ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije

Dve godine posle propalog pokušaja da zauzme Harkov Rusija je opet krenula na ovaj grad. Donedavno su stručnjaci bili sigurni da su operacije u blizini Harkova deo ruske propagandne kampanje jer Rusija nema dovoljno trupa da osvoji grad, piše Dojče vele.

Ali ruska vojska je početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na severu Harkovske oblasti, pa se zabrinutost za sudbinu Harkova povećala. Za Kijev nisu u igri samo dodatni teritorijalni gubici. Za Ukrajinu je Harkov višestruko ključan grad. Ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije.

Šta se mora znati o Harkovu?

Još u carskoj Rusiji Harkov je bio veliki grad. Od 1919. do 1934. bio je prvi glavni grad sovjetske Ukrajine. Mada je stanovništvo grada kasnije pretežno govorilo ruski, ovde je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoleća procvetala ukrajinska kultura, čiji su istaknuti predstavnici postali žrtve Staljinovog terora. Imena mnogih pisaca i pesnika te generacije „pogubljenog preporoda“ postala su poznata tek u nezavisnoj Ukrajini.

U sovjetskoj eri Harkov je bio prometni, industrijski i naučni centar. Iz sovjetskog vremena Harkov je sačuvao visokotehnološko nasleđe i važne fakultete kao što su Karasin, pravni i radioelektronski fakultet, kao i jedini ukrajinski institut za vazduhoplovstvo. U jednom naučnom institutu u Harkovu je tridesetih godina prošlog stoleća prvi put postignuto cepanje atomskog jezgra (nuklearna fisija).

Harkov je udaljen 40 kilometara od granice s Rusijom, na prelazu važnih puteva koje vode od zapada prema istoku i od severa prema jugu, uključujući i smer od Moskve preko Rostova na Donu do Krima.

Donedavno su u gradu proizvodili delove za hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane, ali i komponente za avione, traktore i tenkove. Osim toga, u centru se nalazi najveće ukrajinsko tržište – Barabašovo.

Harkov – mesto Putinovog poraza

Usled pojačane paljbe s ruske strane i nestanaka električne energije mnoga poduzeća ne mogu raditi punim kapacitetom. Malo je verovatno da bi Ukrajina mogla sve da ih prebaci na sigurnije mesto. Za to su potrebni novac, teretni vozovi i puno vremena. A vlada nestašica svih tih resursa. Neka manja poduzeća su preselila u zapadnu Ukrajinu još 2022. godine. U aprilu su ukrajinski mediji javili da su dva industrijska giganta iz Harkova, koji su se spojili uoči ruskog napada, odlučili osnovati svoja predstavništva na zapadu zemlje.

Rusija nije krila da želi osvojiti Harkov. Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev otvoreno je najavio da će Harkovska oblast u jesen 2022. biti peta regija Ukrajine koju će aneksirati Rusija. Uspešna protivofanziva ukrajinske vojske sprečila je te planove. Iz Harkovske oblasti je ruska vojska doslovce pobegla ostavljajući za sobom oružje, opremu i municiju.

Analitičari ne sumnjaju u želju Rusije da se osveti za taj poraz. Gubitak Harkovske oblasti bio bi za Ukrajinu težak udarac u pogledu energetske sigurnosti. Ekonomske posledice bi bile veće nego kod gubitka Donjecka i Mariupolja. Prema državnim statistikama Harkov i njegova oblast bili su 2019. treći po doprinosu bruto domaćem proizvodu (6,3 posto), iza Kijeva i Dnjepropetrovska. Harkovska regija poseduje najveće zalihe plina u zemlji, koje bi skoro u potpunosti mogle podmiriti ukrajinske potrebe.

Logističko čvorište ukrajinske vojske

Bitka za Harkov mogla bi biti najkrvavija do sada. Grad se prostire na 350 kvadratnih kilometara na kojima po aktualnim službenim procenama živi oko 1, 3 miliona ljudi. To je otprilike veličina Minhena. U gradu dakle živi isti broj ljudi kao i pre ruskog napada na Ukrajinu. Doduše, brojni stanovnici su otišli iz grada, ali je mnogo njih došlo iz ratom zahvaćenih područja u Donbasu i drugim regijama.

Kada su 2014. proruski aktivisti uz diskretnu pomoć ruskih tajnih službi pokušali preuzeti vlast u gradovima istočne Ukrajine, to im je pošlo za rukom u Donjecku i Luhansku. U Harkovu su ih brzo oterali iz zgrade regionalne uprave. Kada je iste godine počeo rat u Donbasu, Harkov je postao logističko čvorište ukrajinske vojske, ali i centar dragovoljačkog pokreta. U gradu se popravlja vojna oprema i oružje, neguju se ranjenici. Harkovska oblast je zadržala brojne vojne objekte iz sovjetske ere. Među njima su skladišta oružja i vojni aerodrom.

Ruska ofanziva u ovoj oblasti nije iznenadila Ukrajinu. Oko grada Harkova napravljeno je nekoliko odbrambenih linija. Ali one ne obuhvataju i širi teren. Osim toga, Rusija ima veliku stratešku prednost jer može gađati Harkov sa svoje teritorije. Ukrajina sme odgovoriti samo svojim oružjem manjeg dometa, ali ne i zapadnim projektilima većeg dometa. To ne dozvoljavaju ugovorni uslovi pod kojima Zapad isporučuje oružje. Velika Britanija je nedavno izrazila spremnost da to promeni. Za većinu drugih zapadnih zemalja to je tabu – ne žele da Ukrajina gađa rusku teritoriju njihovim oružjem.

Tagovi:

Harkov Rat u Ukrajini Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Porušena džamija u gradu Deir al-Balah

Bliski istok

20.јул 2025. T. S.

Izrael izdao upozorenje o evakuaciji: Ofanziva stiže u centar Gaze

Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema

Autobuska stanica u blizini Američke ambasade u Londonu: Donald Tramp u društvu Džefrija Epstajna

SAD

19.јул 2025. Tomas Lačan / DW

Slučaj Epstajn: Da li je i Tramp zagazio u „močvaru“?

Slučaj Epstajn je simbol „močvare“ i svih teorija zavere o eliti koja „zaista vlada svetom“. Tramp je stekao slavu (i glasove birača) obećanjem da će „tu močvaru da isuši“. Zašto se sada nećka da objavi spise o tome

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure