Uprkos Putinovoj očekivanoj pobedi na izborima, mnogi Rusi koji žive u inostranstvu glasali su protiv njega. U našoj prestonici 66 odsto Rusa glasalo je za Vladislava Davankova. "Pozitivno smo iznenađi što su u stranim zemljama prikazani verodostojni rezultati. Nažalost, nemamo velika očekivanja da će se stvari u Rusiji promeniti", kaže za "Vreme" Ruskinja Snežana, koja živi u Beogradu od početka rata u Ukrajini
Na glasanju u Srbiji, održanom u školi pri ruskoj ambasadi na Novom Beogradu, zabeležena je „veoma visoka izlaznost“, naveli su iz ambasade Rusije u Beogradu, dodavši da je glasalo više od 4.700 birača, prenosi RIA.
Only 3% of the many Russians living in Serbia and Montenegro voted for Putin. Comparing to the vote in the EU member states 🇧🇪 35%, 🇬🇷 59% etc. the results are striking👇🏻 pic.twitter.com/EzCPbN4jhT
Rusi su u Beogradu, kako navodi sajt Vote Abroad koji je sproveo anketu, najviše glasova dali Vladislavu Davankovu (66 odsto), dok je njih 3 odsto glasalo za Putina, a ostali kandidati su dobili po 1 odsto glasova. Čak 14 odsto onih koji su anketirani su rekli da su na glasačkim listićima pisali nešto drugo. Ostali upitani ili nisu hteli da glasaju, ili nisu hteli da odgovore.
Navaljni uputio pozvi pre smrti
Isprеd birališta na Novom Bеogradu u nedelju jе formirana vеlika kolona u kojoj jе višе stotina građana s pravom glasalo na ovim izborima.
U 12 sati, grupa građana iz organizacije Rusko demokratsko društvo, pojavila sе kod ulaza na biračko mеsto. Osnivač organizacije Peter Nikitin razvio je zastavu Rusijе na kojoj jе napisano „Putin nijе Rusija“.
Oni su sе u jеdnom trеnutku vеrbalno sukobili sa ljudima u rеdu, a bilo je i onih koji su im aplaudirali.
Foto: Tanjug/Strahinja AćimovićBeograd, 17. marta 2024.- Praćenje glasanja na ruskim izborima na biračkom mestu u Beogradu.
Na poljani prеko puta Ruskе školе gdе sе odvijalo glasanjе, aktivisti su razvili transparеntе i sliku Julijе Navaljnе.
Akcija „Podne protiv Putina“ organizovana je na poziv preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je ponovila njegova udovica Julija Navaljna. Ona je u podne došla na glasanje u ambasadu Rusije u Berlinu.
Nikitin kaže za „Vreme“ da rezultati u Beogradu pokazuju da je 90 odsto glasača protiv Putina.
„Rezultati u inostranstvu u ambasadama se manje falskifikuju, vidi se da su časno brojali glasove. Jedini smisao ovoga je da pokazuje realnu sliku i da ogromni deo ruskog naroda neće Putina i ne priznaju ga kao svog predsednika“, kaže Niktin.
On dodaje da se Dijsapora u inistranstvu razlikuje od građana Rusije, ali ne može biti da smo svi napolju protiv, a svi u Rusiji za njega.
„Niko ne može reći kako bi izgledao rezultat da su u pitanju fer izbori, ali sasvim je jasno da Putin nema podršku mnogih.
Barem u inostranstvu smo pokazali dosta jasno da ovaj rezultat nema veze sa voljom i željama mnogih Rusa“, kaže Nikitin.
U Rusiji incidenti na biračkim mestima
Na trodnevnim predsedničkim izborima u Rusiji, koji su završeni 17. marta, glasalo se širom Rusije, ali i u okupiranim delovima Ukrajine – Zaporožju, Hersonu, Donjecku i Lugansku.
Tokom prva dva dana glasanja u Rusiji, zabeleženo je više slučajeva vandalizma na biračkim mestima, uključujući bacanje „Molotovljevog koktela“ i sipanje zelene tečnosti u glasačke kutije. To je bio očigledan omaž Navaljnom, koga je napadač 2017. poprskao zelenim sredstvom po licu.
Izbori su održani posle nemilosrdnog obračuna ruskih vlasti sa nezavisnim medijima, nevladinim organizacijama i opozicionim političarima, koji su ili ubijeni ili u zatvoru ili im nije odobrena kandidatura.
Bez rivala
Budući da 71-godišnji Putin nije imao ozbiljnog rivala na izborima, i pre početka glasanja bilo je jasno da će on obezbediti novi šestogodišnji mandat.
Na izborima su učestvovali i lider Liberalno demokratske stranke Leonid Slucki, zamenik predsednika donjeg doma parlamenta Vladislav Davankov iz stranke Novi ljudi i poslanik Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije.
Prema prvim podacima Centralne izborne komisije, na osnovu 24 odsto obrađenog materijala, za Putina je glasalo 87,97 odsto glasača, a izlaznost je bila veća od 73 odsto.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na društvenim mrežama proteklih nedelja kružila je fotografija dokumenta koji prilikom porođaja trudnicama daje KBC Zvezdara i koji lekare i bolnicu oslobađa svake odgovornosti za eventualne komplikacije. Advokatkinja i narodna poslanica Zeleno-levog fronta Marina Mijatović kaže za „Vreme“ da je pravno potpuno neprihvatljivo da se pacijentkinja odriče pokretanja postupaka za naknadu štete
Iz LGBT magazina „Optimist“ kažu da bi bilo „sramotno“ da ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić ostane upamćen kao neko ko je na početku mandata dozvolio gašenje jedinog LGBT medija u Srbiji, „naročito u svetlu novog izveštaja i preporuka Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije“
Ubica je i ranije palio rastinje i izazivao požare. I pored pokušaja pregovora i bacanja suzavca i šok bombi, ubica nije želelo da se preda, već se sa puškom u ruci suprotstavio policiji
Tokom ekstremnih vrućina uslovi u pojedinim porodilištima širom Srbije su nehumani. Portal Bebac piše da su klima uređaji pokvareni, neservisirani ili uopšte ne postoje. Najgore je što se ovaj problem ponavlja iz godine u godinu
Đačka ekskurzija u Grčku, na bazi pet polupansiona košta čak 62.900 dinara, cena za četvorodnevni boravak u Bosni i Hercegovini je 36.500, a za dva dana u Nišu treba izdvojiti 22.900 dinara. Zbog čega su ekskurzije tako skupe i da li roditelji mogu da izdrže toliki udarac po džepu
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!