

Nemačka
Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem
Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra




Džulijan Asanž skoro pet godina čami u jednom londonskom zatvoru dok vodi pravnu borbu protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama. Posle dva dana finalnog saslušanja sud nije doneo konačnu odluku
Sudbina Džulijana Asanža i dalje visi o koncu. Dvodnevno saslušanje pred sudom u Londonu o prigovoru osnivača Vikiliksa na izručenje Sjedinjenim Američkim Državama u sredu se završilo bez konačne odluke. Sudije su sebi uzele još vremena da razmatraju slučaj ne precizirajući koliko. To je za 52-godišnjeg Australijanca pretposlednja šansa da ne završi u Americi gde mu se sprema proces za špijunažu i gde mu, sudeći po dosadašnjoj praksi američkih sudova u sličnim slučajevima, preti gotovo izvesna doživotna robija.
Ukoliko britanske sudije uprkos protestu svih relevantnih organizacija za ljudska prava i nacionalnih i međunarodnih udruženja novinara, kao i pojednih vlada evropskih država, odluče da Asanža predaju američkom pravosuđu, ostaje još mogućnost hitne intervencije Evropskog suda za ljudska prava.
Ukoliko Asanž na kraju pravne borbe u Americi bude bio osuđen, bila bi to zastrašujuća poruka za sve istraživačke novinare i uzbunjivače da razotkrivaju zločine i krivična dela vlada i lokalnih i mađunarodnih moćnika.
Argumentacija advokata
Kler Dobin, jedna od advokatica koja na suđenju u Londonu zastupa SAD, odbacila je optužbu da Amerika proganja Asanža zbog njegovih političkih načela. Ona je ponovila stav da je on objavljivanjem celovitih poverljivih dokumenata ugrozio živote mnogih ljudi. Pritom se nije radilo o „grešci“ ili „omašci“, već o sistematskom necenzurisanom objavljivanju ogromne količine materijala, preneo je nemački „Špigel“.
Vašington Asanžu stavlja na teret da je zajedno sa uzbunjivačicom Čelsi Mening ukrao i objavio poverljiva dokumenta o američkim vojnim akcijama u Iraku i Avganistanu i tako ugrozio živote američkih saradnika. Na osnovu optužbe u Americi mu preti 175 godina zatvorske kazne.
Asanžovi advokati su argumentovali da se radi o „osvetničkom“ pravnom progonu dirigovanom iz Vašingtona, zbog toga što je Vikiliks razotkrio i američke ratne zločine.
S verom u Evropski sud za ljudska prava
Asanžove pristalice su u sredu protestovale ispred zgrade Kraljevskog suda pravde u Londonu, tražile da se hitno pusti na slobodu noseći transparante „Free Assange“ i „Journalism is not a crime“.
Džulijanova supruga Stela Asanž je nagovestila da će njihov pravni tim Evropskom sud za ljudska prava podneti hitan zahtev da spreči izručenje osnivača Vikiliksa SAD-u, ukoliko britanski sud tako bude odlučio.
Iznela je, međutim, bojazan da bi Vlada Velike Britanije mogla da se ogluši o zahtev da ne izruči Asanža odmah nakon eventuelne negativne presude britanskog suda ne sačekavši odluku Evropskog suda za ljudska prava čijoj bi odluci, u teoriji, morala da se povinuje.
Stela Asanž je rekla da se pribojava za život svog supruga čije je psihičko stanje labilno, ukoliko dospe u američki zatvor u kome očekuju grub tretman.


Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra


Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU


Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje


Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete


Kongres je u istoriji samo pet puta usvojio odluku o objavi rata, a vojno angažovanje izvan granica SAD prevazilazi broj 200. No, moja namera ne leži u istraživanju pravno-političkih tehnika prilagođavanja i upodobljavanja ustavnog okvira, već u predočavanju neizbežnog ishoda do koga priroda Ustava dovodi: neprekidne borbe za preimućstvo koju vode zakonodavna i izvršna vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve