
Srbi i Hrvati
Popov: Srbi i Hrvati braća rođena, i kod nas se promovišu ratni zločinci
„Mi smo braća rođena. Nastali smo iz iste države, a slično se i ponašamo“, kaže predsednik Centra za regionalizam, Aleksandar Popov
FOTO TANJUG/ VLADA REPUBLIKE SRBIJE/ PEĐA VUČKOVIĆ/ bs
Evropska unija deklaracijom zahteva od Srbije da primeni sporazume sa Prištinom. Premijerka Brnabić se ograđuje od delova deklaracije, ali je pitanje koliko sve to zajedno ima efekta
U Briselu skoro ništa novo. Na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana u sredu bilo je ponovo velikih reči o ubrzanju prijema regiona u Evropsku uniju.
Pričalo se o ekonomskom razvoju, potrebi „usklađivanja spoljne politike“ sa Briselom – što je već duže vreme diplomatski način da se Srbija pozove na sankcije Rusiji.
Ali, u deklaraciji koju je usvojila Evropska unija govori se i o odnosima Beograda i Prištine.
„Apelujemo na strane da bez daljih odlaganja ili preduslova potpuno sprovedu Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov Implementacioni aneks, kao i sve ranije sporazume“, stoji u deklaraciji.
Time se podseća na ranije dogovore iz Ohrida i Brisela, to jest na čuveni „nepotpisani“ sporazum od čijih se delova višestruko ograđivao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Brnabić napisala pismo
U tim sporazumima stoji i da će Srbija priznati kosovska dokumenta, kao i da neće ometati članstvo Prištine u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Kako su neki posmatrači primetili, pred nedeljne izbore je predsednik Vučić izbegao da se pojavi u sredu u Briselu i tamo je poslao odlazeću premijerku Anu Brnabić.
Ona je pak zvaničnicima EU dostavila neku vrstu ograde od deklaracije, navevši da se Srbija „u načelu“ usklađuje sa deklaracijom, ali:
„Republika Srbija naglašava da usklađivanje nikako ne znači priznavanje članstva tzv. ‘Kosova’ u UN, sistemu organizacija i agencija UN, niti takozvanog teritorijalnog integriteta tzv. ‘Kosova’. Gore pomenuti dokument ne predstavlja pravno obavezujući ugovor po međunarodnom pravu“, navela je Brnabić u dopisu.
Pročitajte još Faktičko priznanje Kosova postaje zvaničan uslov za EU?
Šta to sve znači?
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je pak da su i Srbija i Kosovo napravili važan korak postizanjem Ohridskog sporazuma, ali da on sada mora da bude primenjen.
Po okončanju samita, Fon der Lajen je rekla novinarima da „put napred i za Srbiju i za Kosovo leži u ispunjavanju obaveza koje su preuzeli u dijalogu uz posredstvo Unije“.
Nemačka političarka je ranije na proputovanju Balkanom jasno izjavila da bi primena tih sporazuma značila „defakto“ priznanje Kosova od strane Srbije.
Članice EU pozivaju i Evropsku komisiju da do sredine januara to uvrsti kao uslov u pregovaračko poglavlje 35. Vučić je ranije ocenio da bi to značilo da EU definitivno zatvara vrata Srbiji.
Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, ocenio je nedavno za Dojče vele da taj zahtev znači da i pet članica EU koje nisu priznale Kosovo sada traže od Srbije da ga prizna – ovako ili onako.
„Ukoliko na početku pregovora sa EU nije bilo jasno šta znači normalizacija odnosa Beograda i Prištine, mislim da je sada, deset godina kasnije, to kristalno jasno“, istakao je Beširi.
N.R. (beta, ewb, dw)
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Mi smo braća rođena. Nastali smo iz iste države, a slično se i ponašamo“, kaže predsednik Centra za regionalizam, Aleksandar Popov

U Novom Sadu je blokirana Autobuska stanica u znak podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, u Subotici takođe, a u Nišu se blokadom raskrsnice u centru protestovalo protiv osnivanja Fakulteta za srpske studije i u znak podrške Dijani Hrka

Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu kako bi primila infuziju, da bi se zatim vratila u šator i nastavila štrajk glađu. Dogovoreno je da svakog dana prima infuziju

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona
Na četvrtom mestu u Evropi u Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu našla se Srbija, a državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala, navode autori novog izveštaja
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve