img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Pozorište Gogolj Centar se iz Moskve preselilo u Beograd

19. septembar 2023, 11:18 Sonja Ćirić
Foto:Promo
Deo ekipe platforme "DrugDrugu"
Copied

Nakon početka rata u Ukrajini u Beograd su se doselili mnogi ruski umetnici sa izuzetnim biografijama da sa srpskim kolegama nastave ono što su radili u svojoj zemlji

„DrugDrugu“ je društvenokulturna platforma koju su u Beogradu pokrenuli Rusi nakon rata, sa svojim ovdašnjim prijateljima i kolegama.

Cilj im je saradnja, „dodir, koji će doneti nov kvalitet“, kako objašnjava Miloš Đukelić , jedan od članova Saveta ove platforme, inače reditelj, producent i direktor kompanije „Red Production“.

Za portal „Vremena“ kaže da su se tokom poslednje dve godine u Beograd doselili mnogi umetnici „vrh ruske scene, i da su, normalno, hteli da i ovde nastave ono što su radili u svojoj državi“, i dodaje da ga to „podseća na početak prošlog veka kad su bežeći od revolucije ovde došle mnoge ruske arhitekte, glumci, reditelji, umetnici, pa mi i danas živimo u zgradama koje su oni projektovali, ili volimo strip s kojim su nas oni upoznali.“

Platforma je nastala, kaže Đukelić, iz „njihove želje da nam se predstave, a i da upoznaju nas. Mnogi od njih su u svojoj zemlji bili velike zvezde, a mi ne znamo za njih, isto kao što oni ne znaju za nas. Smatraju da su saradnja i upoznavanje, jedini način da živimo zajedno.“

„Oni jesu protiv rata, zato su i otišli iz Rusije, ali u platformi nema politike. Insistira se na čoveku, zajedničkom radu, toleranciji, pravu na nezavisni stav, i samoostvarenju.“

Platforma „DrugDrugu“ je već realizovala nekoliko urbanih i kulturnih događaja. Koncert gruzijske džez dive Nino Kanamadze u MTS dvorani prošlog decembra bio je izuzetno primećen u ovdašnjoj javnosti. Početkom juna je održan fudbalski turnir, četiri srpska tima i četiri ruska, a za iduću godinu se planira u znatno većem obimu.

Prošlog meseca je pokrenut projekat “DrugDrugu KINO”, filmski klub koji redovno organizuje projekcije značajnih filmova na srpskom i ruskom jeziku u Jugoslovenskoj kinoteci. Počeo je filmom ruske režiserke Ljube Mulmenko “Dunav” koji je snimljen u Beogradu 2021, i koji je za dve nedelje odgledalo e preko 600 ljudi.

U pripremi su „DrugDrugu FEST“, novi međunarodni filmski festival posvećen mladima od 13 do 18 godina, i pozorišni deo platforme, “DrugDrugu SCENA”.

Miloš Đukelić objašnjava da  „Festival za mlade organizuje Aleksej Agranović koji je na čelu platforme, a koji je u svojoj zemlji bio glavni producent Međunarodnog filmskog festivala na Sahalinu ’Kraj sveta. Istok’ i isto takvog festivala u Kalinjingradu ’Kraj sveta. Zapad’. Tog festivala više nema, i on sada hoće da ga prenese u Srbiju. Ovo je najbolji primer te njihove potrebe da u Beogradu nastave ono čime su se bavili u Rusiji“.

Aleksej Agranović je, osim što je osnovao pomenuti festival, glumio u preko 30 filmova i serija, bio je umetnički direktor jednog od najpoznatijih ruskih pozorišta, Gogolj Centra u Moskvi koji je nakon predstave “Ne učestvujem u ratu. Povodom 100 godina od rođenja Jurija Levitanskog” premijerno odigrane u februaru 2022, već u junu zatvoren.

U oktobru Gogolj Centar će nastaviti rad, ali sad u Beogradu.

Najavljena je premijera prve predstave, „Obična priča“ Ivana Gončareva u režiji Kirila Serebrenikova, osnivača tog pozorišta, kao koprodukcija “DrugDrugu” i fonda “Kirill&Friends”.

Kiril Serebrenikov je Gogolj Centar definisao kao “generaciju ljudi. To je jedno pleme. Ti ljudi nastavljaju svoje profesionalno delovanje vezano za pozorište gde god se nalazili, da li u Moskvi, u Beogradu, u Berlinu ili u Hamburgu”.

“Obična priča”, prva srpska premijera Gogolj Centra, biće prikazana 31. oktobra, 1. i 2. novembra u Centru za kulturu “Vlada Divljan”.

Serebrenikov je imao zadivljujuću karijeru. Njegove postavke se daju u pozorištima u Štutgartu, Cirihu, Beču, Amstardamu i Bavarskoj, a filmovi koje je režirao učestvovali su u glavnom takmičarskom programu festivalâ u Kanu i Veneciji.

Glavnu ulogu u „Običnoj priči“ igra Filip Avdejev. On je u Gogolj Centru tumačio 20 glavnih uloga, glumio je u preko 30 filmova i serija, a trenutno glumi u tri predstave Thalia Theater-a u Hamburgu. Prošlog juna otvorio je Pozorišni festival u Avinjonu.

Oni i ostali članovi platforme „DrugDrugu“ sličnih karijera, sada žive u Beogradu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

Gogolj Miloš Đukelić Beograd Rat u Ukrajini Rusi Predstava drug
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

N1: SNS se žalila međunarodnim institucijama na SL i Čupića

Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

Pronađen je sedamnaedstogodišnji dečak

Pronađen je sedamnaestogodišnji Andrej Davidović zbog čijeg nestanka je MUP danas aktivirao alarm "Pronađi me"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure