Reporter uze pita članove žirija koliko je predsednik doprineo porastu broju ovaca u Srbiji; prvi član zahvali što smo ga podsetili na to, drugi, koji očito nije razumeo pitanje, odgovori da predsednik ne može da doprinese broju ovaca
Petnaestak kilometara od Valjeva slavni Pričević, nedaleko centra sela, prema Stavama, ispod puta, osnovna škola. Ispod škole bina, razapeto platno na kome, na jednoj strani, piše Grad Valjevo, na drugoj, za strane posetioce, City of Valjevo. Ispod, ka potoku, boksovi sa ovcama i ovnovima. Do samog potoka urušen poljski WC, preko koga stavljena zelena mušema na kojoj velikim slovima piše “Ovčarska izložba Festival jagnjećeg pečenja Pričević”.
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Preko potoka dva improvizovana mostića, koja vode do zaravni na kojoj se načičkali beli čadori ispred kojih se na vatri okreću jaganjci, prasići, gotovi roštilj i gulaš. Odasvud dimi i čvari, odasvud bije Ko večera rakije, doručkuje vode… Po sredini svega toga tezge sa zimnicom, medom i rakijom, a okolo se sve raspojasalo, ima i beli čador “S verom u boga”, ispred koga zastava Rusije, na svakom čadoru zahvalnica, u potpisu Organizator izložbe. Muzika sustiže muziku, Sreće nema dok je ne sagradiš, ni ljubavi dok za njom ne patiš…
SAMOSTALNI AKADEMIK
Dok su posade tražile od muzikanata nešto na sefte, reporter uze evidentira tezge sa ponudom: ima sirće, ima mleveni paradajz, slatko od šljiva, liciderska srca, gumene bombone, ima meda, kiselih krastavaca, jako alkoholno piće od lubenice, još liciderskih srca, medenjaka, medovače, pomada, lavanda za lice, ruzmarin za rast kose, glog za srce i krvne sudove, pa vez, razni nakit, razne biljke, čuvarkuće, puzavice, sve na tezgi “Cvetak zanovetak”… Još bilo rakije orahovače, duge i kratke gaće, vunene čarape, med, propolis, čaj za dobro zdravlje, čaj za okrepljenje, mršavljenje, žensku plodnost, a na štandu manastira Svetog apostola Tome imadađahu kapi za matericu i jajnike, za menopauzu, giht, želudac, kosti i zglobove, miran san, nervozu i napetost, kod grčeva i otečenih vena…
U tom tabananju novinar stigne pod borić do potoka, gde mu lokalni SNS dužnosnik za poljoprivredu pre’stavi čoveka koji, kako reče, akademik. Pre’stavi se i sam čovek u crnim laštenim cipelama, on je akademik, profesor doktor, predsednik Srpske akademije inovacionih nauka. Novinar upita je l to pri SANU, nije, oni su samostalni, baš proslavljaju dvadest godina postojanja, došli u Pričević da održe Upravni odbor. Imaju svoje inovacije, ali ih čuvaju, prvi je uradio biodizel, ima monografiju o tome. Obraćali se Vladi, ali nema razumevanja, sve je pređi brigo na drugoga, stavlja tačku na temu rečima “biti naučnik je težak posao”!
Radio uglavnom u prosveti, predavo na fakultetima na Palama, u Zvorniku, Bijeljini, ali, nisu mu priznali radni staž, a on neće da se tužaka. Jedan od prisutnih SNS funkcionera dodade da je profesor tri puta predlagan za Nobela. Akademik na tu temu uze reče da je u oblasti hemije nadogradio Mendeljejev periodni sistem, bolje obradio Mendeljejeva nego Rusi, imo promociju u Ruskom domu, i Ruska akademija htela da ga predloži za Nobelovu nagradu, on ih odgovaro jer je istraživanjem saznao da za oblast hemije nagradu nije dobio nijedan pravoslavac, ali, na pritisak Rusa, lično pošalje nominaciju, nije dobio nagradu zato što je pravoslavac, iako je zaslužio…
foto:Dragan TodorovicŽIVE I MRTVE: Ovce (i ovnovi) na izložbi
Pune glave reporter nastavi po boksovi sa ovcama, gde je poljoprivrednik iz Kamenice davo izjavu u kamere da nema perspektive, drugi uzo veli da gledo na televiziji kako se formiraju rogovi kod ovnova, nabije se vruć lebac na rogove, i onda formiraš, volj’ ti krive, volj’ ti prave… U drugom kraju poljane su se vrteli prasići i jaganjci, pa posade uzeše da se natpevavaju, jedni vele Odrasli smo u istom sokaku, slala sam ti poljupce u mraku, od drugih bije Nestala je davno ljubav naša, ti si sada žena bogataša… treći poterali trubače, Šljiva ranka oborila grane, sve od roda, moj dragane…
PODIŽEM ZDRAVICU OVU
U sve to članovi žirija se izjavljuju u kamere, jedan veli da su ocene za izložena grla visoke, Zapadna Srbija prednjači u ovčarstvu, samo treba malo obratiti pažnju na kondiciju muških grla. Reporter bi slobodan pita gospodina člana žirija koliko je predsednik Vučić doprineo porastu broja ovaca u Srbiji, a član žirija iz prve odgovori, to zaboravio da kaže, obavezno da se doda. Pred kamere stade predsednik žirija, značajna manifestacija, preko dvesta izloženih grla, ali mesec nezgodan, i on napomenu da su ovnovi na pripustu, trebalo ih je bolje pripremiti, kondiciono popustili, ono što je izloženo je dobro, ali uvek može bolje. Reporter ne odoli, i njega upita koliko je Vučić doprineo rastu broja ovaca, ovaj, ko da nije razumeo pitanje, odgovori da ne može predsednik da doprinosi porastu broja ovaca, to je stvar politike u poljoprivredi, treba raditi na tome, mora se finalizovati proizvodnja…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan TodorovicPOSEBAN NAROD: Otac Raša i drugi pop na otvaranju manifestacije
Na binu metuše pehare, žute i velike, izneše i školsku klupu na koju staviše pribor za sveštenika. Sve uze kasni, rukovodstvo je u šatri za rukovodstvo čekalo gosta iz Ministarstva poljoprivrede. Eto ti pomoćnika ministra u crvenoj majici zategnutoj preko stomaka. Svi stigoše na binu, javi se voditeljka koja terala kosu na levu stranu: “Šesnaesti put je Pričević centar ovčarstva, pre svega ću vas zamoliti da se zajedno pomolimo sa ocem Rašom”. Otac Raša se primače mikrofonu, stavi dete ispred sebe pa reče: “Blagosloven Bog naš”, dete ispred popa viknu “Amin!”, svi se prekrstiše. Pop dohvati kadionicu, nastavi da vovjeki vjekov besedi: “Slava tebi, Gospode”, dete da govori u mikrofon “Gospodi pomiluj”, svi da se krste… Pop nastavi, i dete nastavi sa “Gospode pomiluj”, pop se do’vati bosiljka, umoči ga u beli čorbaluk sa vodom, uze maše prema ovcama, “Blagoslovi blago slugu tvojih, izbavi nas od neprijatelja, pomora i bolesti, spasi Bože narod ovaj”…
Javi se drugi pop, koji reče da su Srbi poseban narod, ne samo evropski nego svetski, svi se prekrstiše, voditeljka koja terala kosu na levu stranu zahvali sveštenicima, zamoli SNS gradonačelnika Valjeva da se obrati, koji sadržajno reče: “Želim svi da uživaju u ovoj lepoj manifestaciji”. Reč dobi pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, kome se crvena majica još više zateže preko stomaka kad reče: “Ovo je Srbija, ovo smo mi! U teškim vremenima sve smo prebrodili i opet ćemo sve uz Božju pomoć. Nema puno da kaže, država je tu, i njoj je teško, ali ćemo pobediti”. Javi se tradicionalni zdravičar: “Narode, srpski, narode junački, narode pravoslavni… Zdravicu podižem ovu, njome nazdravljam zori, ovoj divnoj vatri što gori”… Bi još stihova i rime: “Gnezdo moramo sviti, ako se ne složimo, neće nas biti… Neka ovaj sajam živi, neka traje, neka čuva srpske običaje”…
Pricevici, ovce09.2023.foto:Dragan Todorovic…
Rukovodstvo se povuče u šatru za rukovodstvo, da nastavi gde se stalo, na binu stupi folklor i uze da skače i đipa, od čadora preko potoka je tuklo Tri livade, tri livade… Novinar ne sačeka proglašenje pobednika, svi pobedili, te se dade u povlačenje. Uz put tezge sa razne džidžamidže, žena sa rukom u gipsu koja prodaje grudnjake, sa desne strane šatra sa posterom pevača Miše iz koje zavija Samo ja ti mogu pomoći, oko ponoćiii… Bila i tezga sa Živ je Draža umro nije ponudom, za umetničke duše na zemlji je bila gomila gipsanih figura, volj’ ti patkica, patuljak, krava ili ovca. U šatri na krivini pevač upo u neki sevdah, ništa ga ne razumeš, nekako se razabere Ja je gledam i razmišljam…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.