

Analiza
SNS u televizijskim debatama cilja lenje i kolebljive birače
Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


Deci će preko nastavnika i roditelja od 1. septembra u Dečjem kulturnom centru biti ponuđen upitnik koji je korišćen u Norveškoj nakon masovnih ubistava Andresa Brejvika
Gotovo četiri meseca od tragedije, stručnjaci Radne grupa za podršku mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih od 21. avgusta ponovo ulaze u OŠ „Vladislav Ribrnikar“, u kojoj će predstaviti plan dalje podrške nastavnicima i roditeljima đaka te škole.
Psiholog Hana Korać kaže za RTS da plan obuhvata razgovore o temama šta je to trauma, kako da ih nastavnici prepoznaju kod sebe ili kod đaka, ali takođe i kako da se vrati sigurnost u školsko okruženje.
Norveški upitnik
Članica Radne grupe je navela da će deci preko nastavnika i roditelja od 1. septembra u Dečjem kulturnom centru biti ponuđen upitnik koji je korišćen u Norveškoj nakon masovnih ubistava Andresa Brejvika.
Upitnik meri i procenjuje osetljivost i psihičku snagu deteta, a samo će roditelji dobiti povratnu informaciju da li postoji potreba da se organizuje individualni plan podrške za dete.
Koraćeva navodi da će za decu koja budu imali rezultate u zelenoj zoni značiti da im nije potrebna dodatna pomoć.
Međutim, narandžasta i crvena zona ukazuju da je potrebno da se napravi neki individualni plan pomoći, za šta je potrebna saglasnost roditelja.
„Ako se nađe u narandžastoj zoni, dete će moći da razgovara sa pedagogom i psihologom u školi ili sa nekim u stručnom savetovalištu, dok će crvena zona podrazumevati upućivanje na neke druge instance lečenja mentalnog zdravlja“, kaže Koraćeva.
Ukazuje na to da su im kolege iz Norveške skrenule pažnju da su oni zažalili što nisu odmah dali taj upitnik svojoj deci nakon tragedije 2012. godine, s obzirom na to da su vremenom počele da se pojavljuju određene promene u ponašanju.
„Ovo je neki vid preventive, kako bi se pravovremeno identifikovali potencijalni problemi pre nego što postanu vidljivi za sve“, navela je.
Upitinik će se deliti samo u školama koje su izgubile đake, koje su direktno pogođene.
Ističe da se paralelno sa tim kroz prosvetu raditi na jačanju socioemocionalne kompetencije dece, koja podrnjzumeva briga o sebi i drugima, izgrađivanje zdravog odnosa, samoregulaciju emocija i ponašanja, ali takođe i prosocijalno ponašanje, poput deljenja, ostvarivanja zdravog kontakta.


Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


U novom broju „Vreme“ donosi niz analiza i intervjua u susret izborima 25. oktobra


Ovo je borba između onih koji se bore za opšte dobro i onih koji su zarobili državu, koji siluju društvo i rasturaju ga. U toj borbi ova prva strana mora da pobedi. U protivnom postaćemo, kao one zemlje Latinske Amerike u kojima narko karteli državu drže zarobljenom: povezani su s političarima, krajnjom desnicom, najčešće i sa Crkvom, sa vojskom i policijom i, naravno, vrhovnim sudom


Vlast Peti oktobar najradije pamti po zapaljenoj Skupštini. Ali taj dan je počeo jedanaest dana ranije, na izborima koje je izgubio Slobodan Milošević. Uoči glasanja 25. oktobra, Žarko Korać i Ivan Marović za “Vreme” govore o dve različite opozicije, kontroli glasova i mogućnosti da neizvestan rezultat otvori novi spor oko izborne volje


Studenti širom Srbije zvone na vrata tokom kampanje – svaki tim na stotine dnevno. Otprilike polovina vrata se otvori i iza njih su nekad nasmejana, nekad mrka lica. Ali cilj su – apstinenti. Jedan hod stepeništima novobeogradskog bloka
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve