img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Martin Valzer (1927-2023): Velika svađalica nemačke književnosti

29. jul 2023, 19:20 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia.org
Copied

Spada u one nemačke autore, bez čijih dela nije do kraja moguće shvatiti Nemce i Nemačku. Svakako je jedan od četiri nemačka velikana druge polovine XX veka

Martin Valzer je preminuo 28. jula u devedeset i šestoj godini života. Uz Gintera Grasa, Hajnriha Bela i Zigfrida Lenca on je obeležio književnost na nemačkom govornom području druge polovine XX veka, bez njihovih romana, drama, eseja i političkog angažmana ne može da se do kraja razume ni nastanak Hitlerove zločinačke vladavine, a pogotovo razvoj poražene Nemačke podeljene u dve države sa suprotstavljenom ideologijom.

Ja mislim da dobri pisci plastičnije, svima razumljivije, često istinitije približavaju istorijsku stvarnost, nego što ju je moguće shvatiti na osnovu proučavanja dokumenata.

Zanimljivo je i karakteristično da su sva četvorica bili levičari, navijali za Vilija Branta i Socijaldemokratsku partiju Nemačke, a Valzer je čak bio blizak komunistima, iako nikada član te stranke. Bio je i najborbeniji među njima, nazivali su ga „svađalicom sklonom skandalima“, rado se suprotstavljao većini intelektualnog sveta.

Gras mi je bio prijatelj, Bela sam dobro poznavao. Sa Lencom i Valzerom se lično nikad nisam sreo, ali sam čitao njihove romane čim bi izašli, pratio njihove polemike, imam utisak kao da sam i njih poznavao. A intimno sam ponekad odobravao šta Valzer kaže, kada bi se većina u Zapadnoj Nemačkoj okomila na njega.

Aušvic – večna nemačka tema

Martin Valzer je 11. oktobra 1998. u katedrali Svetog Pavla u Frankfurtu na Majni primio Nagradu za mir nemačkih knjižara, jedno od najvećih priznanja za književnost te zemlje. U govoru tim povodom osvrnuo se na nacističke zločine, tvrdio da nema dana da ne misli o njima, ali da „Aušvic nije pogodan da se koristi kao moralna močuga!“ U vezi čestih televizijskih emisija na temu nemačkog nacional-socijalizma je tom prilikom rekao: „Ako mi svakoga dana mediji prikazuju prošlost, zapažam da se u meni nešto opire, pokušavam da shvatim motive…“, te da se radi o „instrumentalizaciji naše sramote u korist savremene svrhe.“

Svi su se nemački mediji, koliko ja znam bez izuzetka, tada okomili pisca da relativizuje zločine, da ide na ruku onima koji su šapatom tvrdili da Savezna Republika Nemačka isuviše novca svojih poreskih obveznika uplaćuje državi Izrael i preživelim žrtvama nacističkih zločina.

Ja sam mislio i mislim i danas da je način na koji se u Zapadnoj Nemačkoj prikazivao i prikazuje genocid nad Jevrejima ponekad kontraproduktivan, pogotovu jer se zanemaruju zločini nad Romima i slovenskim narodima. Tu sam na Valzerovoj sam strani, iako spadam u „preživele“ koji uživaju u nekim beneficijama zahvaljujući uplatama „nemačkih poreskih obveznika“.

Optužen za antisemitizam

Valzer je pokušao da odlomak svog autobiografskog romana sa neprevodivim naslovom Der springende Brunnen (Bunar koji skače) u kome opisuje atmosferu antisemitizma u kojoj je odrastao,  kao što je tada bilo uobičajeno, objavi u uticajnom dnevnom listu „Frankfurter algemajne cajtung“, ali je odbijen. I Valzerov matični izdavač Zurkamp u početku je odbijao da štampa taj roman, zahtevao je neke izmene. Zbog toga je Valzer prešao kod drugog moćnog izdavača Rovolta.

Jedan od sledećih njegovih skandala bio je roman Smrt jednog kritičara u kome napada i pokušava da ocrni decenijama najuticajnijeg književnog kritičara u Nemačkoj Marsela Rajh-Ranickog koji je negativno prikazao neke njegove knjige. Rajh-Ranicki je bio Jevrejin. Mnogi su tu knjigu smatrali antisemitskim delom. Jedan od odgovornih urednika „Frankurter algemajne“ Frank Širmaher pisao je čak da je taj roman zapravo „ubistvo“ jer opisuje „smrt jednog Jevrejina“. Valzer je pored ostalog braneći se pisao: „Gospodine Rajh-Ranicki, u našem međusobnom odnosu ja sam Jevrejin“.

Ja nisam voleo Rajh-Ranickog. Uspeo je da preživi rat krijući se kod nekih Poljaka, a posle nemačkog poraza radio kao cenzor za poljsku obaveštajnu službu. Valzer je to sigurno znao, ali nije koristio protiv njega. Ja idem tako daleko da mislim da je Rajh-Ranicki na Zapad poslat kao istočni obaveštajac, pa onda prešao na drugu stranu.

Ljubav pod stare dane

Nemačka kritika je jednoglasno „do nebesa“ hvalila Valzerov roman „Čovek koji voli“. U njemu opisuje ljubav možda najvećeg nemačkog pesnika Getea u 53 godine mlađu Ulriku fon Levecov koju je čak bio zaprosio. Ta se nemoguća ljubav odvija u banji Marijanske Laznje, u to vreme poznate kao Marienbad.

Valzer kao mladić nije voleo Getea jer mu nije bio dovoljno revolucionaran, kakav je bio Šiler, već odveć građanski odmeren. Ali pod starost ga je veoma zavoleo, kako je sam rekao, „svaku reč koju je velikan napisao“. Kad je Ulrikina porodica, da bi izbegla ruglo sa ćerkom, napustila banju Gete je napisao „Marijenbadsku elegiju“, jednu od svojih najlepših ljubavnih pesama. Iako je tada imao preko sedamdeset godina, u tim stihovima pucketa mladalačka žar.

Izdavačko preduzeće Lauguna je upravo pod naslovom „Geteova poslednja ljubav“ objavila taj Valzerov roman u prevodu Mirjane V. Popović. Koliko sam začuđeno mogao da ustanovim, na srpski jezik do sada nije prevedena ni jedna Valzerova knjige. Nadam se da će sada neki njegovi naslovi i kod nas biti zapaženi i ponuđeni ovdašnjoj čitalačkoj publici. To bi bilo uživanje za čitaoce, a svakako bi pridonelo razumevanju Nemaca i Nemačke.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Književnost martin valzer neemačka neemački pisac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Lični stav

05.novembar 2025. Sofija Vukajlović

„Mama protiv mašinerije“ – to nije slogan, to je presuda

“Mama protiv mašinerije“ - to nije parola, to je presuda. I dok god Dijana Hrka štrajkuje  -  ta presuda važi

Zakon o biračkom spisku

05.novembar 2025. M. L. J.

Jelena Jerinić: „Dok su ovi ljudi na vlasti – nema ništa od ispravnog biračkog spiska“

U Skupštini Srbije na red dolazi glasanje o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku po sugestijama i CRTE i Evropske unije. Međutim, „ukoliko bi SNS i SPS počeli da sprovode izmenjen zakon o biračkim spiskovima, oni bi time direktno sebi stavili lisice na ruke“. smatra poslanica ZLF-a Jelena Jerinić

Hronika

05.novembar 2025. B. B. / I.M.

Naši štrajkovi glađu: Od Vuka Draškovića do Dijane Hrke

Štrajk glađu ostaje u Srbiji simbol ekstremnog političkog i ličnog protesta. Ali su kalkulantski potezi nekih političara doveli do toga da javnost sve teže prepoznaje njegovu ozbiljnost, kao u slučaju Dijane Hrke koja se bori za pravdu

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Povezane vesti

Intervju – Ginter Gras

29.novembar Andrej Ivanji

Lekcije koje sam naučio

"Treći svetski rat uveliko traje. Lobističke grupe ubijaju demokratiju. Bez socijalizma nema demokratije. Književnost zastupa istinu poraženih. Ništa tako ne podstiče opsesiju kao gubitak. Tito je bio despot sa osobinama državnika. Danas bih bio protiv bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Kada sam saznao da sam dobio Nobelovu nagradu, otišao sam kod zubara kod koga sam ranije zakazao pregled. U SS se nisam dobrovoljno prijavio, regrutovali su me, posle pola godine pao sam u ratno zarobljeništvo, zločine nisam počinio. Ja sam demokratski socijalista, politički angažovan građanin, koji je po zanimanju pisac i grafičar, i mislim da sam shvatio lekcije koje su mi zadate", priča u razgovoru za "Vreme" Ginter Gras

In memoriam – Ginter Gras (1927–2015)

29.april Ivan Ivanji

Dobošar iz Gdanjska

Ginter Gras je, po meni, najznačajniji ne samo nemački nego i svetski pisac druge polovine prošlog stoleća. A bio je mnogo više od toga

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure