Međunarodni odnosi
Evropska turneja predsednika Sija: Rizik je ne sarađivati sa Kinom
Pre ugodne posete Srbiji, kineski predsednik Si Đinping imao je teške razgovore u Francuskoj. Na talonu su ogromna tržišta, novci, a možda i svetski mir
Prema podacima svetskog istraživanja za malokalibarsko oružje iz 2018. godine, procenjuje se da je u Srbiji tada postojalo 2.720.000 komada oružja u posedu civila. Od toga 1.186.000 registrovanih i 1.533.000 neregistrovanih. Kada je u pitanju broj komada vatrenog oružja po glavi stanovnika (civila), Srbija se prema sajtu World population review 2023. godine nalazi na petom mestu na svetu, sa indeksom 39,1 na sto ljudi. Važno je napomenuti da je Srbija jedina evropska država u prvih pet rangiranih
Ubistvo osmoro učenika i školskog čuvara u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru, kao i masovna pucnjava u selima pokraj Mladenovca samo dan kasnije, u kojoj je smrtno stradalo osmoro ljudi a ranjeno četrnaestoro, potvrdili su dugo poznatu tezu da je vatreno oružje rijetko koga spaslo, ali je mnogima život oduzelo. Odmah nakon tragedija čula su se obećanja da će se država izboriti sa problemom široke rasprostranjenosti vatrenog oružja u rukama privatnih lica.
Vatreno oružje samo je sredstvo izvršenja zločina, njegova prezastupljenost i laka dostupnost, što na legalan, što na ilegalan način, olakšice su da se zločin izvrši. Ni na Vračaru, ni u Mladenovcu, a ni u ostalim masovnim ubistvima u Srbiji, porodičnom nasilju, femicidima, niti bilo kom nasilju privatnog konteksta nije glavni krivac dostupnost i rasprostranjenost vatrenog oružja, već višegodišnja normalizacija nasilja. Dok je to tema za psihijatre, psihologe, sociologe i druge, ovaj tekst će se ipak baviti vatrenim oružjem, kao sredstvom, koje svakako ima značajnu ulogu u tragedijama koje su zadesile Srbiju.
CRNA STATISTIKA
Ono što zabrinjava kada je u pitanju upotreba vatrenog oružja jesu podaci Klirinške kuće za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja za jugoistočnu i istočnu Evropu (SISAK), osnovane u okviru UNDP-a. Naime, ove godine je zabeleženo više smrtnih slučajeva prouzrokovanih upotrebom vatrenog oružja u privatnom kontekstu nego u kriminalnim obračunima. Pod privatnim kontekstom smatraju se porodično nasilje, femicidi, javni sporovi, kao i masovne pucnjave gde su žrtve izabrane slučajno, odnosno sve što nije povezano sa kriminalom. Kada se uporedi ukupan broj incidenata privatnog konteksta i kriminalnih obračuna, broj je otprilike isti. Iako je neki široko prihvaćeni sinonim za vatreno oružje bio kriminal, ispada da u praksi i nije baš tako.
U 2022. godini ukupan broj incidenata privatnog konteksta u kojima je korišćeno vatreno oružje takođe je sličan broju kriminalnih obračuna. Isto važi i za prethodnu godinu. Treba imati u vidu ograničenost ove statistike, s obzirom da je njen najveći deo potekao iz medijskih tekstova, a jako mali od zvaničnih institucija, što znači da ukupan broj može biti i veći. Postoji i skoro jednak broj incidenata u kojima kontekst nije definisan, ali je verovatno da većina njih nije u kriminalnom kontekstu, s obzirom da su takva uglavnom mapirana.
Podaci iz iste baze za monitoring nasilja počinjenog vatrenim oružjem sa smrtnim ishodom daju slične nalaze za celi region koji se posmatra (Zapadni Balkan i Moldavija). Naime, broj smrti povezan sa porodičnim nasiljem, javnim sporovima i ostalim nekriminalnim kontekstima veći je od ubistava vatrenim oružjem u kriminalnim obračunima. Kada se posmatraju zemlje regiona pojedinačno, vidi se da Srbija u većini statistika prednjači.
Prema podacima UNDP objavljenim početkom 2022. godine u publikaciji o nasilju u porodici, broj incidenata u porodičnom nasilju počinjenih vatrenim oružjem u Srbiji u vremenskom periodu od 2017. do 2020. godine skoro uvek je u korist legalnog oružja. Najveća razlika je bila 2017. godine kada je u 83 odsto slučajeva korišćeno legalno izdato oružje. Sa druge strane, zanimljiv je podatak da je mnogo više incidenata vatrenim oružjem u porodičnom nasilju zabeleženo u urbanim nego ruralnim sredinama.
Ista statistika kaže da se godišnje u proseku oko 20 odsto femicida izvrši vatrenim oružjem. U većini slučajeva takođe se radi o legalnom.
Pre ugodne posete Srbiji, kineski predsednik Si Đinping imao je teške razgovore u Francuskoj. Na talonu su ogromna tržišta, novci, a možda i svetski mir
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve