

Pregled nedelje
Život u mafijaškoj državi
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija




Jedno od češćih pitanja koja mobilna industrija sebi postavlja jeste u kom pravcu će se dalje razvijati pametni telefoni, budući da se u narednim godinama očekuje značajan zaokret. Konsekutivno prevođenje, kontrola ishrane, projekcija slike, uloga ličnog asistenta..., pametni telefoni biće još mnogo pametniji
Da se podsetimo: poslednja ozbiljna promena u mobilnoj industriji dogodila se 2007. godine kada se pojavio ajfon. Poređenja radi, Instagram je nastao tri godine kasnije. U međuvremenu su mobilni telefoni bili varijacije i tehnološko unapređenje aparata sa ekranom na dodir, koji je u nekim verzijama bio preklopiv.
Kompanija Hjumejn (Humane) ponudila je upravo taj neki novi koncept, doduše još uvek misteriozan. Razlog što su svi u tehnološkom svetu uzbuđeni posle njihove TED prezentacije, koja još nije dostupna na internetu mada ima delimičnih snimaka, jeste u tome što je kompanija puna bivših radnika Epla i to baš odeljenja koje je stvorilo ajfon. Reklo bi se da su to ljudi koji su već izveli jednu revoluciju pa je sasvim moguće da imaju “municije” za još jednu.
Koncept uređaja koji oni predlažu je da nema ekran već projektor, a to znači da je moguće smanjiti dimenzije aparata bez gubitka komfora velikog ekrana. Nejasno je to gde se slika projektuje. Na prezentaciji se ukazivala na dlanu Imrana Čaudrija, suosnivača firme, dok mu se uređaj nalazio u džepu na grudima. Komande je izdavao glasom, mada nije demonstrirao kako se na ovom telefonu pišu poruke u situaciji kada ne želite da svi u vašoj okolini čuju šta šaljete.
Ono što je iskorak ovog koncepta u odnosu na današnje aparate jeste to što je u potpunosti baziran na veštačkoj inteligenciji. Na prezentaciji je Čaudri rekao da ovaj uređaj nije uparen sa nekim mobilnim telefonom, što bi moglo da znači da je preko mobilne mreže povezan sa nekim moćnijim serverom koji obavlja sve željene operacije i rezultat isporučuje na uređaj.
Umesto demonstracije tehnologije zato smo imali prikaz mogućnosti. Jedna od zanimljivijih stvari je sumiranje svih bitnih informacija, gde se uređaj ponaša kao lični sekretar. Dovoljno je da ga pitate šta ima novo i bitno i sistem će iz poruka i mejlova koje ste dobili napraviti izbor najvažnijih i najhitnijih stvari i saopštiti vam ih u nekoliko rečenica, što znači da ne treba sami da prolazite kroz sve poruke na svim aplikacijama koje koristite niti da gledate listu propuštenih poziva.
Druga zgodna stvar, a koju smo najavljivali kao futurističku u ovoj rubrici, jeste konsekutivno prevođenje. Uređaju se obratite na jeziku koji govorite i on to što ste rekli glasno prevede na željeni jezik.
Treća funkcionalnost je kontrola ishrane. Imran je kameri uređaja prikazao čokoladicu, a uređaj je proverio njen sastav i uporedio ga sa Imranovim zdravstvenim kartonom i kao rezultat mu saopštio zbog čega slatkiš ne bi trebalo da pojede. Ideja je da željeni obrok prvo propustite kroz veštačku inteligenciju i da vam ona izračuna nutritivnu vrednost i potencijalnu štetu ili korist. Ili da vam preporuči šta da jedete.
Od svega prikazanog najmanje je impresivan sam uređaj koji, ruku na srce, niko nije ni video u celini. Ono što zadivljuje je drugačiji pristup telefonu, ako se taj uređaj tako može nazvati. Taj aparat nam rešava mnoštvo svakodnevnih problema i zato mu ekran nije preterano potreban. Jer nam ekran danas služi da na njemu probleme rešavamo sami kada nam se tamo prikažu.
Mobilni budućnosti, prema tome, može da ima bilo kakav oblik, tek da mu ugradimo kameru, mikrofon i zvučnik i u njega nećemo neprestano zuriti, ako Hjumejnov koncept prođe. S druge strane, zavisnost od takvog uređaja, koji ima rešenje za svaku situaciju u kojoj se nađemo i bez kojeg ubrzo ne bismo mogli da funkcionišemo, može nas odvesti u društvo gde veštačka inteligencija i dalje nije superiorna u odnosu na prirodnu, samo vam prirodna više nije neophodna.


U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija


Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima


Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru


Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara


Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve