
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Hannibal Hanschke/Pool Photo via AP
Serijski preduzetnik Ilon Mask pokreće sopstvenu veštačku inteligenciju (AI) koju naziva "TruthGPT". On je kritikovao kreatore ChatGPT-ija ”da treniraju AI da laže“ i rekao da je OpenAI sada postao „zatvoreni izvor“, „profitna“ organizacija „usko povezana sa Majkrosoftom”
Jedan od najbogatijih ljudi na svetu Ilon Mask najavio je da će da pokrene veštačku inteligenciju koja traži istinu i koja pokušava da razume prirodu univerzuma.
On smatra da bi to mogao da bude najbolji put ka sigurnosti, u smislu da postoji veštačka inteligencija kojoj je stalo do shvatanja univerzuma i koja neće pretiti da uništi čovečanstvo “jer smo mi, ljudi, interesantan deo tog univerzuma“, rekao je Mask, a prenosi Rojters.
Maskov plan je očigledan izazov za „ChatGPT“, popularni četbot kompanije “OpenAI“.
On je kritikovao kreatore “ChatGPT-ija ”da treniraju AI da laže“ i rekao da je OpenAI sada postao „zatvoreni izvor“, „profitna“ organizacija „usko povezana sa Majkrosoftom”.
Takođe je optužio Larija Pejdža, suosnivača Gugla, da ne shvata ozbiljno rizike veštačke inteligencije.
Civilizacijska destrukcija
Ovaj potez je usledio nakon što su Mask i grupa stručnjaka za veštačku inteligenciju i rukovodilaca industrije apelovali na šestomesečnu pauzu u razvoju sistema moćnijih od novopokrenutog OpenAI GPT-4, navodeći potencijalne rizike za društvo.
Mask je takođe ponovio svoja upozorenja o veštačkoj inteligenciji tokom intervjua za Foks njuz, rekavši da je „AI opasnija od, recimo, lošeg upravljanja avionom ili loše proizvodnje automobila“.
Osim rizika, kao što je mogućnost super inteligentne veštačke inteligencije da potencijalno manipuliše javnim mnjenjem, Mask upozorava da AI ima potencijal da uništi civilizaciju.
S.Z./Rojters
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve