foto: karolina grabowska / pexels
Zakon o digitalnoj imovini nalaže da se prilikom prodaje kriptovaluta mora plaćati porez na ostvarenu dobit. Međutim, kako se ista (ne) dokazuje kada ulazne i izlazne transakcije nikada nisu zabeležene? Kako utvrditi poreklo novca kada on na tržište kriptovaluta ulazi u kovertama, a izlazi u koferima? Pojedine srpske platforme i Telegram grupe, svesno ili nesvesno, stvorile su uslove za finansijske malverzacije
Kucanjem na pretraživaču i otvaranjem sajta “tether.rs”, čovjek pomisli da je naletio na neku vrstu digitalne oglasne table koja posreduje u prodaji proizvoda. Samo što se ovdje radi o prodaji, odnosno razmjeni kriptovaluta Teder za realni novac i obratno. Tako, neko postavi oglas na sajtu da prodaje ili kupuje Teder, napiše koja je količina u pitanju, kolika je provizija i mjesto obavljanja transakcije. Druga osoba vidi objavu, javi se posredstvom sajta i – trgovina može da počne. Plaćanje se najčešće odvija kešom, ali postoje i neki koji traže da transakcije budu onlajn. U prvom slučaju, kupac i prodavac se nađu uživo, jedan donese keš, dok drugi zauzvrat kriptovalute prebaci sa svog novčanika na novčanik kupca Tedera. U drugom slučaju, plaćanje ide preko posredničkog novčanika kojim raspolaže admin sajta. Posredovanje je navodno besplatno. Kada je u pitanju prodaja Tedera, proces je isti, samo su uloge zamijenjene.
Vrijednosti transakcija koje se oglašavaju na sajtu variraju od oko hiljadu pa čak i do 100.000 dolara. Postoji i Telegram grupa, gdje se takođe ugovaraju transakcije, a pristupa joj se putem linka sa sajta. Način funkcionisanja je isti, samo se opisi i detalji ponuda objavljuju u vidu poruka. Broji oko 900 članova.
Provizije naplaćuju sami članovi. Primjera radi, ako neko kupuje 5000 Tedera, u zamjenu nudi jednaku vrijednost dolara umanjenu za proviziju, a koja se obično kreće od 1,5 do oko 7 odsto. U nekim slučajevima provizija i ne postoji.
OTC TRGOVINA I SRBIJA
Način na koji se trguje preko sajta tether.rs predstavljen je kao dio takozvane “over the counter” trgovine (OCT). Ova vrsta trgovanja dolazi iz tradicionalnih finansijskih sistema i predstavlja dogovaranje, odnosno ugovaranje cijene nekog proizvoda, direktno između prodavca i kupca, bez posredovanja berze ili mjenjačnice, gdje su cijene podložne rastu i padu. Isto važi i kada su u pitanju kriptovalute. Karakteristično za ovaj način jesu veliki brojevi pri transakcijama, pa se uglavnom radi i o velikim investitorima i firmama. Na pojedinim posredničkim platformama minimalna vrijednost za OTC trgovinu je preko 200.000 dolara. Primjera radi, ako bi neko želio da kupi 500 bitkoina (BTC), to bi vjerovatno uradio putem OTC trgovine. Zašto? Prvo, teško da bi na tržištu kriptovaluta sve realizovao u jednoj transakciji, kad 500 BTC danas vrijedi preko 11 miliona dolara, te bi morao kupovati od više prodavaca. Međutim, kada bi kupio veću sumu, vrijednost BTC-a na tržištu kriptovaluta bi porasla, tako da bi onda bio prinuđen da ostatak kupi po višoj cijeni. Da bi to izbjegao, kupac može pronaći posrednika koji će mu obezbjediti direktnog prodavca i uzeti sve odjednom po cijeni koju su unaprijed dogovorili. Takođe, za razliku od mjenjačnica, putem OTC trgovine se uglavnom ne plaća provizija.
Srpski Zakon o digitalnoj imovini prepoznaje OTC trgovinu elektronskim novcem, definišući OTC tržište digitalne imovine kao “tržište za trgovanje digitalnom imovinom na kom se transakcije obavljaju direktno između prodavca i kupca digitalne imovine bez obaveznog učešća pružalaca usluga povezanih s digitalnom imovinom i izvan platformi za trgovanje digitalnom imovinom”. Dalje, u članu 36 istog zakona stoji da je isto u Republici Srbiji dozvoljeno, a da za “zaključivanje i sprovođenje transakcija putem OTC trgovanja ugovorne strane nisu dužne da koriste usluge bilo kog pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom”.
S druge strane, da ne bude zabune, OTC trgovina, kao i svaka druga trgovina digitalnim novcem, podliježe plaćanju poreza. U Srbiji, posjedovanje kriptovaluta se ne naplaćuje, već se kao poreska osnovica uzima prodaja, odnosno zarada na prodaji. Primjera radi, ako je neko kupio BTC kada je vrijedio 19.000 dolara, a prodao ga po današnjoj vrijednosti od 23.360 dolara, poreska osnovica će biti ta razlika od 4360 dolara. Porez na to je 15 odsto i rok za njegovo plaćanje počinje da teče od onog momenta kada on postane realan novac.
PLAĆANJE POREZA PO ŽELJI
Kada je u pitanju sajt tether.rs i trgovina koja se odvija posredstvom njega, postoje mnoge nelogičnosti i otvorena pitanja. Svakako, važno je napomenuti da su se vlasnici platforme u uslovima korišćenja pokušali ograditi od eventualnih nepravilnosti, pranja novca, utaje poreza i sličnih protivzakonitih djelatnosti korisnika. Tako, u nekim od tačaka kažu da su “korisnici sajta saglasni da su digitalnu imovinu stekli legalno”, da “svaki član snosi odgovornost za regulisanje poreskih obaveza u skladu sa zakonom”, da su članovi dužni da razmjenu vrše u skladu sa zakonom, da sajt ne snosi odgovornost za lične prekršaje korisnika, da se razmjena vrši direktno, izvan samog sajta…
Svjesno ne preuzimaju odgovornost, ali je drugo pitanje – da li su stvorili neku vrstu oglasne table koja korisnicima omogućava da lakše zaobilaze zakon.
Kada je riječ o porezu, ako rok za njegovu naplatu kreće onog momenta kada kriptovalute postanu realni novac, taj trenutak nikada neće biti zabilježen prilikom ovih trgovina. Recimo, osoba A kupi 10.000 USDT od osobe B do koje je došla preko ovog sajta, kasnije preko drugih mjenjačnica uloži te kriptovalute u BTC, proda ih nanovo u USDT u povoljnom trenutku i ostvari profit. E sada, prvi korak ulaganja nigdje nije zabilježen jer je novac sa adrese osobe B otišao na adresu osobe A u zamjenu za keš. Takođe, kada osoba A želi da izvuče dolare ili dinare po kursu NBS posredstvom istog ovog sajta, ona će pronaći osobu C koja kupuje USDT i nudi keš za njih. Tada će osoba A prebaciti USDT sa svoje adrese na adresu osobe C, a zauzvrat uzeti keš. Ni ta transakcija nikada neće biti zabilježena. Neko će možda i platiti porez, ali većina vjerovatno neće, jer su šanse da ih Poreska uprava pronađe minimalne. Jedan komentar o ovom sajtu na društvenoj mreži Redit dobro oslikava pomenuto – “Moraš da platiš porez, ali i ne moraš”. “Poreska ne može saznati ko stoji iza adresa”, glasio je savjet drugog korisnika.
RAJ ZA PRANJE PARA
Platforme za posredovanje u OTC kripto trgovini postoje – nema tu ništa sporno, ali je drugo pitanje na koji način su regulisane i kakve podatke zahtjevaju od korisnika prilikom registracije. Cilj je naravno verifikovanje identiteta. Pored imena i prezimena i adrese, uglavnom se zahtjeva i skeniran neki lični dokument. Kod sajta tether.rs tako nešto ne postoji. Da bi neko napravio nalog, kako piše u uslovima korišćenja, potrebno je ostaviti samo “korisničko ime, adresu elektronske pošte i IP adresu”. Prvo dvoje može biti tako napravljeno da nikada ne vodi do vlasnika, a IP adresa se vrlo lako maskira upotrebom VPN-a. U suštini, sajt garantuje korisnicima potpunu anonimnost i privatnost.
Takođe, ovaj sajt nema istaknute nikakve podatke koji bi utvrdili ko stoji iza njega, nema matični ili poreski broj, kao ni podatak da li je uopšte negdje registrovan kao pravno lice. Iako je u uslovima korišćenja naglašeno da se trgovina vrši izvan samog sajta, na njihovoj Telegram grupi se nalaze preporuke da admin platforme treba biti prisutan u komunikaciji između prodavca i kupca. Donacije za sajt se plaćaju takođe u kriptovalutama.
Dalje, uzevši u obzir činjenicu da su i same kriptovalute raj za pranje para i sakrivanje transakcija, onda ovakva, praktički nigdje zabilježena trgovina postaje još plodnije tlo za finansijske malverzacije. Stotine hiljada USDT mogu biti kupljene u kešu, te naknadno prebacivane u druge kriptovalute, sa jednog novčanika na drugi, unedogled, da bi se naposljetku podigle oprane. To što tether.rs traži od korisnika da se saglase da su novac stekli legalnim putem, samo je pravno ograđivanje od odgovornosti i ništa više. Ostaje da im se vjeruje na riječ.
Ako uzmemo u obzir da se OTC kripto trgovina uglavnom koristi da bi se unaprijed dogovorila cijena, radi izbjegavanja nepredviđenih okolnosti, onda se postavlja i pitanje čemu služi jedna ovakva šema poput sajta tether.rs. Teder je svakako fiksiran uz dolar, te je prostor za manevar sa cijenama nepostojeći.
Sajt tether.rs i njegova Telegram grupa nisu jedine dostupne opcije u Srbiji za navodnu OTC kripto trgovinu, gdje se kroz susrete uživo sa kovertama i koferima punim para gube svi tragovi da su se transakcije ikada dogodile, a anonimnost, zamaskirana terminom “privatnost”, podrazumijeva. Postoje i druge koje funkcionišu na manje-više slične načine. U ovom slučaju je pristup lak, dok u nekim drugim treba zatražiti od admina Telegram grupe da podijeli pristupni link.
Kripto tržište jeste i dalje relativno nova pojava za institucije i zakone države Srbije, ali je činjenica da je adekvatna regulacija neophodna kako bi se uhvatio korak sa vremenom i regulisalo slobodno tumačenje.
“Tether” (USDT) je takozvani “stable coin”, odnosno stabilna kriptovaluta, čija je vrijednost fiksirana uz pravu, realnu valutu. U ovom slučaju, a i najčešće, u pitanju je dolar. Drugim riječima, promjene na tržištu kriptovaluta, kao i promjene vrijednosti bitkoina, uz koji je veliki broj drugih digitalnih valuta vezano, nemaju uticaja na vrijednost samog Tedera. Otkada je inicijalno pušten na tržište 2014. godine, Teder je jednak jednom dolaru. U praksi, njegova vrijednost blago fluktuira, pa nekada iznosi 0,97 dolara, ili pak 1,03, ali u suštini nikada drastično ne odstupa. Koncipiran je kao digitalni dolar koji predstavlja neku vrstu veze između kripto svijeta i tradicionalnih finansijskih sistema, upravo zbog fiksiranosti za američku valutu.
Sam po sebi ne služi za investiranje i ostvarivanje dobiti, s obzirom da nije predviđeno da njegova vrijednost ikada poraste, ali je, s druge strane, koristan kao kriptovaluta u kojoj se novac može čuvati na sigurnom, bez straha da će mu cijena pasti preko noći. Naravno, takva opcija postoji jer se radi o nepredvidivom, virtualnom i, po mnogim kritičarima, imaginarnom sistemu, ali je, uzevši u obzir činjenicu da već opstaje skoro deset godina, ipak malo vjerovatna. Takođe, kada trgovac kriptovalutama želi da izbjegne plaćanje provizije prilikom podizanja novca preko kripto mjenjačnice, odnosno njegovog pretvaranja iz kriptovalute u tradicionalna sredstva plaćanja, može koristiti Teder, te ta sredstva naknadno investirati kada mu se ukaže povoljna prilika.
Od kada se inicijalno našao na tržištu kriptovaluta, kreatori Tedera su tvrdili da je ukupan postojeći broj ovog elektronskog novca potkrepljen jednakom vrijednošću zaliha dolara. Iliti, da je pokrivenost 100 odsto, što bi značilo da bi svi mogući Tederi bili zamjenjivi za američke dolare. Međutim, finansijska istraga sprovedena 2021. godine pokazala je da nisu baš sve zalihe u dolarima, već da je jedan značajan dio u visokorizičnim mjenicama za koje je diskutabilno da bi se u svakom trenutku mogle zamijeniti za dolare. Njujorški javni pravobranilac je zbog laganja o rezervama kaznio kompaniju sa 18,5 miliona dolara, nazvavši Teder “stabilnom kriptovalutom bez stabilnosti”.
Njegovi kreatori insistiraju da postoje dovoljne rezerve kako bi ukazali da ova kriptovaluta ne može proći kao neke druge, poput “TerraUSD”, koje su takođe važile kao stabilne pa su se, kroz efekat spirale, urušile poput kule od karata. Trenutno je u opticaju 70.883.728.838 USDT.
Represija se pojačava. Sada već imamo pritvaranja, zatvaranja, i toga će biti sve više. To pokazuje da je režim svestan da više nije u toliko komotnoj poziciji. Onaj deo opozicije koji je iskren mora da shvati da uobičajeni metodi borbe neće dati rezultat. I sada je pitanje: da li smo mi na to spremni ili nismo? Ako nismo, onda da se svi povučemo svojim kućama i da pustimo da ovaj vlada doživotno
Opozicionari su policajce pozivali da skinu šlemove i odlože “antiterorisitičku” aparaturu, ili da se bar vrate u zgradu, iznutra je zaštite i da ne prave bespotrebni cirkus i metež. Na trenutke je situacija bila na ivici ozbiljnijeg incidenta. Jedna fotografija je izazvala veliku pažnju javnosti: bakica iz lokalnog pokreta “Bravo” čuvala je pendrek i balistički štit jednog policajca koji je otišao do toaleta. Još jedan kuriozitet: neki advokati koji su krenuli u sud na ročišta zadržali su se ispred suda, u znak podrške poslanicima – donosili su im vodu iz obližnje trafike. I nama je prekardašilo, reći će jedan. Kako bilo, blokada je bila uspešna
U Novi Sad predsednik Srbije nije došao zbog četrnaest mrtvih (u međuvremenu je taj broj porastao na petnaest). Ali došao je jer su tokom protesta oštećene prostorije Srpske napredne stranke, pokazavši da su mu prozori, a ne ljudi, prioritet. A onda se slikao na sahrani dve devojčice i njihovog dede, žrtava pada nadstrešnice na Železničkoj stanici
U jeku borbe za očuvanje kakvog takvog kredibiliteta vladajuće partije, Aleksandar Vučić, član SNS-a i predsednik Srbije, uglavnom se bavi i svojim omiljenim poslom – političkim intrigama i smicalicama iza kulisa
Džaba vam upinjanje da dokažete da visoka korupcija postoji u Srbiji. Ona je, jednostavno, nezamisliva. A onda padne nadstrešnica sveže renovirane železničke stanice (na slici) i ubije 15 ljudi. I pukne mehur i iz njega počnu da kuljaju laži, krađa, kriminal i korupcija
Kako se, na prvi znak da se otpor može organizovati drukčije nego mirnim šetnjicama, sad najednom vlast i njeni telali dosetiše da „batina ima dva kraja“?
Ministar kulture Nikola Selaković mora da bira između zakona i interesa investitora koji hoće da ruše Generalštab, a koji očigledno zastupa predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
