img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Kafanska dehristijanizacija Evrope: Nesuvislost ratobornih desničarskih polemika

11. januar 2023, 10:06 Ivan Milenković
Foto: Gerd Altmann/Pixabay
Copied

Evo šta rade desničari ovdašnji: najpre ponude nesuvislu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potrude da je diskredituju. Na tom principu odbrane od nepostojeće pretnje nastaje jedno veliko i zbrkano, ali glasno, ništa

Svoje političko opravdanje levica i desnica pronalaze samo u slobodnom javnom prostoru (res publica) s čvrstim republikanskim institucijama i smenjivom vlašću: kao suprotstavljeni, čak i neprijateljski politički projekti, oni se uzajamno ograničavaju i kontrolišu. Dvadeseti je vek ubedljivo pokazao da dominacija samo jedne od ove dve perspektive vodi direktno u pakao. Utoliko je slobodan javni prostor nužan i za sučeljavanje ideja (ideologija) koje stoje u osnovi ovih projekata. U suprotnom, ideološka artikulacija postaje monološka (marksizam, na primer), zapetljava se u sopstvene protivrečnosti, tone u proizvoljnost i, u krajnjem, služi opravdanju političkog nasilja. Upravo je to slučaj na portalu Russia today za Balkan gde je okupljen cvet desničarske inteligencije.

Evo jednog paradnog primera kako to izgleda.

Prilog od 4. januara pod naslovom Evropa bez Božića Slobodan Vladušić otvara kafanskom dojavom da je hrišćanstvo u nevolji. Neko je, naime, negde nekome rekao kako su se stekli uslovi da se „oslobodimo hrišćanstva“, odnosno, kako to Vladušić razume, taj neko ko je nekome negde rekao nešto zapravo je sugerisao „institucionalnu dehristijanizaciju evropskog društva i njegovih temelja“. Suočen sa ovako opasnom zamisli naš se pisac prihvata pera i svom snagom kreće u odbranu hrišćanstva, Evrope i evropskog čoveka.

Kafansko trabunjanje, dakle, Vladušić postavlja kao problem na koji, sada, kreće baražnom paljbom u kojoj pronalazimo osvrt na religijsku terminologiju („podvig i ljubav“), potom filozofiju u nekoliko navrata, zatim ravnopravnost polova, a tu su i Džejms Kamerun, likvidacija novorođenčadi, Niče, eutanazija, babe, žabe, Fuko, Bil Gejts, robovlasničko društvo, Pekić i Lalić, krstaši, a kako zbrka raste tako naš pisac tlapnju o dehristijanizaciji Evrope i evropskog čoveka sve više uzima kao činjenicu te se još odlučnije stavlja u odbranu hrišćanskih vrednosti. Dakle, u tolikoj meri je samoga sebe doveo u borbeno raspoloženje da je, naposletku, kafansko lupetanje uzeo kao stanje stvari (a ne kao lupetanje).

Priča o dehristijanizaciji Evrope je, naprosto, nesuvisla iz mnogo razloga, a jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, jeste što je naš jezik (jezik nas Evropljana), dakle naša pojmovna struktura zahvaljujući kojoj mislimo, uslovljena upravo hrišćanskim vokabularom, hristijanizovanom pojmovnom mrežom (što, razume se, ne treba mešati s hrišćanskim vrednostima). Ukinuti hrišćanstvo značilo bi ukinuti jezik, a to, jednostavno, nije moguće. Način, međutim, na koji Vladušić reaguje na priču o dehristijanizaciji potpuno je proizvoljan. Uz to, osim što pravi potpunu zbrku, Vladušić često ne zna o čemu piše. Tvrdi, na primer, da „bez hrišćanstva evropski čovek ne može više sebe da projektuje u filozofski centar sveta: to je logika ove antihumanističke i antihrišćanske revolucije“.

O kakvoj to antihumanističkoj i antihrišćanskoj revoluciji govori Vladušić? Nije valjda da kafansko baljezganje naziva antihumanističkom i antihrišćanskom revolucijom? Pored toga, rečena tvrdnja ima nesuvisli i suvisli deo. „Filozofski centar sveta“ je, recimo, nesuvislost. Šta je to, kog đavola, „filozofski centar sveta“? Naš pisac je, zacelo, hteo reći da bez hrišćanstva čovek sebe ne može da postavi u centar sveta, ali ta tvrdnja, naprosto, nije tačna, a budući da je naš pisac univerzitetski profesor – greška je i nedopustiva. Stvar, naime, stoji potpuno obrnuto. Čovek (subjekt) dolazi u centar sveta nakon što uticaj hrišćanstva počinje da slabi (humanizam & renesansa, profesore), odnosno nakon što je transcendentni autoritet, dakle bog, svrgnut s prestola. Upravo je smrt boga oslobodila mesto za čoveka, što bi svaki student prve godine književnosti morao da zna. Student, ali ne i profesor, očigledno.

Najpre, dakle, ponuditi slabu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potruditi da se tvrdnja diskredituje. Već to je, kao postupak, dosta jadno.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Raša tudej desnica srbija russia today balkan desničari srbija slobodan vladušić evropa hrišćanstvo levica desnica podvig ljubavi ugroženo hrišćanstvo dehristijanizacija evropa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosovo

24.septembar 2026. M. L. J.

Godišnjica Banjske: Da li je tada definitivno završeno sa „Kosovo je Srbija“?

Prošlo je tačno tri godine od oružanog oružanog incidenta u selu Banjska na severu Kosova. Pod komandom Milana Radoičića ubijen je kosovski policajac, a zatimu okršaju i trojica Srba. „Događaj“ u Banjskoj bio je prekretnica nakon koje je urušena dotadašnja politika Beograda na Kosovu

Aleksandar Vučić

Kampanja

24.septembar 2026. B. J. / D. I. / I. M. / M. L. J.

Dno naprednjačkih gadosti i priprema odmazde

Šta ako Vučić pobedi? „Vreme“ u novom broju piše o „dugoj ruci odmazde“ i prljavoj kampanji koja je dostigla vrhunca… to jest, dno

Stranka Pokret snaga Srbije – Bogoljub Karić predala je Republičkoj izbornoj komisiji izbornu listu za parlamentarne izbore, čiji je nosilac Bogoljub Karić

Izbori

24.septembar 2026. B. B.

RIK traži proveru potpisa za Karićevu listu

Članovi komisije koji su učestvovali u prijemu liste Bogoljuba Karića uočili su sumnje u pravnu valjanost pojedinih izjava birača

Naslovnica

Novi broj „Vremena“

24.septembar 2026. J. G.

Milan Marić za „Vreme“: Spremni na žrtvu za opšte dobro

Glumac Milan Marić u razgovoru za novo „Vreme“ priča o sudaru straha zbog monstruoznosti vlasti i nade koju bude mase građana spremne da pokažu solidarnost

Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

24.septembar 2026. B. B.

Vučić u UN: Srbiji potrebno što manje moćnih protivnika

Aleksandar Vučić izjavio je u UN da Srbija treba da ostane slobodna i nezavisna i da u spoljnoj politici prvenstveno vodi računa o sopstvenim interesima

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Povezane vesti

Vesti

11.januar S.Ć.

Evropska komisija ne ukida Božić: Izgubljeni u političkoj korektnosti

Evropska komisija priprema nove smernice politički korektnog božićnog govora i uverava uzbunjenu evropsku javnost i Vatikan da nema nameru da ukine Božić

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure