
Iz novog broja „Vremena”
Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac
Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera
Foto: Marija Janković
Kosovo je za Srbiju izgubljeno sistematskom antisrpskom politikom u vreme titoizma i pogubnom politikom u doba Miloševićeve vlasti
Istoričar Milan St. Protić izjavio je za zrenjaninsku KTV da Srbija nije iskrena ni prema Rusiji, ni prema Zapadu i da se Srbi u prošlosti nisu tako ponašali, već su birali svoj put „dostojanstveno, čak i kada su klečali“.
„Mi smo nekada bili narod častan i zbog toga smo trpeli“, rekao je Protić, navodeći da Srbija nije izašla i rekla da „100 odsto podržava ono što Rusija radi“ i da neće u Evropsku uniju“, kao što od Zapada hoće pare, „hoćemo verbalno u EU, hoćemo njihove investicije, a onda se ritamo i kažemo oni nas ucenjuju. Čime nas ucenjuju, kako nas ucenjuju?“
Rekao je i da je dobar deo života posvetio proučavanju ruske istorije i da ono što sada dolazi iz Moskve nema „veze s onim negdašnjim rustvom“, već je pokušaj obnove Sovjetskog Saveza, da ovo danas nisu negdašnji Rusi, već Sovjeti, a ovaj „drekač iz Moskve“ samo takvu politiku i vodi i on je pravi izdanak KGB-a – „nemilosrdan, amoralan, bestidan“, kazao je Protić
Rekao je i da su sudbine Srbije i Rusije podudarne, a ako ne podudarne, onda slične, da ni Rusija posle 1917. nije ista ona kakva je bila pre, kao što ni srpstvo nije isto posle 1945. godine.
Govoreći o pitanju Kosova rekao je da mu je „kao dan jasno“ da je Kosovo za Srbiju izgubljeno „sistematskom antisrpskom politikom u vreme titoizma i pogubnom politikom u doba Miloševićeve vlasti“ jer je u vreme SFRJ dopuštena afirmacija albanskog faktora na Kosovu, zaokruživanje teritorije, bio zabranjen povratak Srba na Kosovo posle Drugog svetskog rata, pa Ustavom iz 1974. Kosovo, i to „albansko Kosovo“, postalo je konstititutivni element ne samo Srbije, već SFRJ.
Milošević je pokušao nasilno to da promeni pa je sve okončano oružanim sukobom na Kosovu, bombardovanjem Srbije i potpisivanjem Kumanovskog sporazuma i „tu je udarena tačka na realnu mogućnost da Srbija Kosovo zadrži u okviru svoje državne teritorije“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića
Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Posle izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković kaže za „Vreme“ da su javni tužioci svojim glasovima poslali jasnu poruku u prilog samostalnosti tužilaštva

Štandovi za potpis građana biće postavljeni u više od 50 gradova i na više od 180 lokacija, kako bi studenti proverili podršku građana
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve