img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz istorije

Prekoračenje umetnosti u život

10. avgust 2022, 21:20 Silvia Dražić
TRAGOVI KREATIVNOG: Rad Mirka Radojičića (1972.)...
Copied

“Prazno mesto u kulturnoj istoriji Novog Sada, koje pripada autorima Nove umetničke prakse sedamdesetih godina, sve više odjekuje u svesti novih generacija. Oni će nas pronaći”, rekao je Vujica Rešin Tucić, jedan od autora čije će delo biti tema Međunarodne konferencije o neoavangardi u Novom Sadu, u okviru Evropske prestonice kulture

O neoavangardi se ne uči o u školama, tek malo na univerzitetima, a u javnom diskursu prisutna je ponajpre kao lokalna urbana legenda i kao politički eksces koji je doveo do njenog gušenja, a neke od njenih saučesnika doveo do graničnih životnih situacija.

A ipak, sećanje na neoavangardu poput potopljenog ostrva povremeno izroni iz zaborava, ponajviše i najautentičnije onda kad se njeni nekadašnji akteri ponovo oglase u književnom prostoru i povede se razgovor o njihovim pesničkim počecima. Tako su prošle godine objavljeni romani Vladimira Kopicla Španska čizma (Laguna) i Katalin Ladik Mogu li da živim na tvom licu (SFO Rekonekcija), a pre nepun mesec pojavio se roman Slobodana Tišme Život pesnika, political nigredo (Nojzac). Svi oni, izvedeni kao autofikcije, vraćaju nešto od atmosfere i predanosti umetnosti tih “herojskih” vremena i ne manje bitno u svojim poetikama i metapoetikama nose neizbrisiv trag tada preuzetih umetničkih i životnih opredeljenja.

Pojava neoavangarde ili novih umetničkih praksi na novosadskoj umetničkoj sceni tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka deo je prevratničkih događanja u umetnosti, ne samo na širem jugoslovenskom prostoru, nego je tekla uporedo sa previranjima koja su potresala umetničku i društvenu sceni u svetu. Šezdesetosmaški polet, studentske demonstracije, hipi pokret, seksualna revolucija, nova muzika, novi modeli ponašanja i načina života doveli su u pitanje samorazumljivost i nepromenljivost normi građanskog života i posleratnog društva zahuktalog u napretku. Obnovljeno je zanimanje mladih za politiku, ali pre svega kao protest i zajedničku akciju, a ne kao ideju ili ideologiju. Svet se čini ponovo mlad i u pokretu. Prateći nove aktivističke principe, umetnost osvaja javni prostor. Pojavljuju se novi modeli kulturnog i umetničkog delovanja, formulišu nove umetničke platforme i strategije, novi žanrovi i poetike. Naspram i mimo elitne kulture rađa se novi prostor masovne i kontrakulture. Nešto od tog entuzijazma prelilo se i zahvatilo jugoslovenski kulturni prostor, mimo i uprkos dominantnog diskursa u kulturi i umetnosti, vezujući se za umetničke grupe i pojedince koji su delovali u okviru postojećih omladinskih institucija kulture.

12Index 19701129 P III 1599 broj207-8 naslovna strana
…i naslovna strana Indeksa (1970.)

Novosadska Tribina mladih bila je jedna od najvažnijih uporišta novih kulturnih strujanja u Jugoslaviji. U atmosferi kritičkog propitivanja tradicionalno ustrojene umetničke scene u Novom Sadu, nova i alternativna generiše se kroz delovanje časopisa (“Index”, “Polja”, “Uj Sympision”), kroz programe na Tribini mladih, kroz saradnju sa savremenim umetničkim scenama u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i kroz osnivanje umetničkih grupa (Grupa Bosch+Bosch, Grupa KÔD, grupe Januar i Februar, grupa Ǝ) i grupa Ǝ)-KÔD) koje će saučestvovati u njenom formulisanju i njenom radikalizovanju. Upravo u toj novoj javnoj sferi koja nastaje mimo i uprkos tradicionalnih institucija sveta umetnosti, kroz aktivizam nove vrste formulisao se alternativni prostor slobode, oslobođen svih ideoloških, političkih i kulturnih predznaka i utemeljenja.

U jednom povratnom pogledu, Judita Šalgo u svom dnevniku piše: “Bukvalno, čitav svet – i čovek i priroda i gotovi ljudski proizvodi, međuljudski odnosi mogu biti umetnički medij i umetnički predmet. Sve se može pretvoriti u umetnost i svi ljudi mogu biti umetnici: …Bitan je bio samo umetnički aktivizam. A sve što se događalo u svetu i u Jugoslaviji, prolazilo je, sticalo se i ukrštalo i na Tribini mladih…”

Neoavangardni umetnici delovali su u različitim žanrovima i medijima osporavajući tradicionalna shvatanja umetničkog stvaranja i umetničkog dela, mesta i uloge recipijenta, kao i mnogovrsne institucije sveta umetnosti poput muzeja, galerija, kustosa, škola, kritike itd. i na taj način iz temelja resemantizovali važeće aksiome sistema umetnosti.

Kako je to formulisao Mirko Radojičić pri osnivanju grupe KOD, naum je bio tretiranje celog polja umetnosti i neuvažavanje tradicionalno usvojenih granica među umetnostima, medijima i žanrovima, i ne manje bitno – potreba da se ostvari novo u umetnosti i umetničkoj praksi.

Ipak, uz zajedničke akcije i nastupe te konceptualne radove izvedene u različitim medijskim formatima, delovanje neoavangardnih umetnika odvijalo se velikim delom u polju književnosti, pre svega poezije, gde dolazi do transformacija poetskog obrasca ili još pre samog smisla poetskog čina. Modernističke tonove potiskuju eksperimenti u mediju jezika i teksta. Jezik po sebi postaje predmet istraživanja, oslobođen svake instrumentalizacije, referentnosti, narativnosti. Pesnički prostor uzdrman je tekstualističkim pesničkim praksama: ekscesnom, ludističkom i zaumnom poezijom i performansima Vujice Rešina Tucića, subverzijom tradicionalnih kanona lirike Branka Andrića, aproprijacijom adminstrativnog i svakodnevnog jezika u poeziji Judite Šalgo, pesničkim performansima i izvođenjem foničke poezije Katalin Ladik, vizuelnom poezijom Slavka Matakovića i, konačno, konceptualnom poezijom Slobodana Tišme i Vladimira Kopicla, koji poetske obrasce zasnivaju na teorijskim postavkama i procedurama konceptualne umetnosti.

Samoorganizacija umetnika i zajednički rad u okviru umetničkih grupa koje potom neretko razvijaju i alternativne oblike društvenosti (komune) bilo je moguće tek na osnovu nove umetničke platforme zasnovane na demistifikaciji i demokratizaciji umetničkog procesa, koja napušta tradicionalni prostor umetničke i profesionalne ekskluzivnosti.

Demokratizacija umetnosti i prekoračenje njenih granica kao autonomne sfere delovanja u svojoj punoj izvedbi poistovetila je umetnost sa životom i prelila se na mnogo širi prostor od onog koji umetnost tradicionalno zauzima. Umetnost je postala strategija življenja: ne prikazuje život nego nastoji da bude život sam.

“Umetnost je tada bila jednaka životu. Svaki životni čin bio je umetnički čin”, piše Slobodan Tišma. Ili kako to Mirko Radojičić obrazlaže: “Činjenice koje postoje samo su mali deo onog što je rađeno, jer te činjenice koje postoje bile bi istrgnute iz jednog konteksta koji još uvek postoji i koji je za sve članove grupe od njenog osnivanja do prestanka rada – i posle, do sada – bio život: jer to što smo radili hteli smo da bude naš život ili u potpunosti odraz, sastavni deo našeg života, i od početka do sada tražili smo i definitivno nismo našli modus u kome bi se to osim u životu kao umetnosti i umetnosti kao životu moglo manifestovati”.

Ipak, prekoračenje umetnosti u život nije bilo jednoznačno, i u konkretnim slučajevima, izvedeno je kroz različite umetničke i životne habituse – od iscrpljujućeg trošenja i podvrgavanja života zahtevima umetnosti Slavka Matkovića, preko umetnosti koja oblikuje sam život umetnika i potom izveštava o njemu i dokumentuje ga, u slučaju Miroslava Mandića, ili “zauzimanja poze” Vladimira Kopicla, do “nevidljive umetnosti” i suptilne umetničke konceptualizacije života kojom je prosejana umetnička praksa Slobodana Tišme.

Jedan od najupečatljivijih tragova umetničkih životnih projekata Miroslava Mandića ostavila je Judita Šalgo u priči “Irena ili o Marini ili o biografiji”: “Smisao ovih poduhvata, ‘projekata’, jeste u tome da se nepovratni prirodni procesi zamene neprirodnim, a starenje, patnja i smrt, prenesu u domen umetnosti, proglase umetnošću. Tako i Mandićev život postaje umetnički projekat življenja: njegovo siromaštvo – siromašna umetnost, glad – umetnost gladovanja, tako novac koji primi od prijatelja ili s prijateljima deli postaje umetnički novac, prašina iz tepiha koje jedno vreme trese po kućama – umetnička prašina, krv koju daje u Zavodu za transfuziju – umetnička krv.”

U izjednačavanju umetnosti i života generisao se politički potencijal novih umetničkih praksi, koji inicijalno jeste bio podstaknut aktuelnim stanjem u jugoslovenskom društvu i njegovoj kulturi. S druge strane, umetnost koju su te prakse proizvodile u svom univerzalističkom i beskromisnom zahtevu izmakla je svakoj politici. Upravo zbog ove neumerenosti koja je nadišla ili izašla izvan pravila igre aktuelnog sistema i možda izvan svakog sistema, ovaj talas novih umetničkih stremljenja morao je biti nemilosrdno ućutkan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure