
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Milica Vučković/FoNet
Predsednica gradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović postavila je gradskoj upravi pitanje da li su vododne cevi uopšte zamenjene tokom rekonstrukcije Ruzveltove ulice, ako nisu, zašto nisu, a ako jesu ko je odgovoran zbog havarije nakon samo dve godine od završenih radova?
Rekonstrukcija ulica od Ruzveltove do Kalemegdana trajala je više od dve godine, potrošeno je 28 miliona evra novca građana Beograda, a rezultat je pucanje magistralne cevi i velika materijana šteta, a centar Beograda je usred jula ceo dan bio bez pijaće vode, rekla je predsednica gradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović.
Ona je gradskoj upravi uputila pitanje da li je projekat „četiri bulevara“ predvideo i zamenu vodovodnih i kanalizacionih instalacija, da li je zamena urađena i ukoliko jeste, ko će da odgovara za havariju nakon samo dve godine od završetka radova?
Popović je pitala i da li je postojalo odobrenje EBRD-a kao finansijera za to da se ne zamene instalacije i da li je plaćena puna cena ako da su instalacije zamenjene?
„Ako je tokom radova u Bulevaru kralja Aleksandra 2010. godine urađeno 2.700 metara toplovoda, 4.300 metara vodovodnih cevi sa 200 priključaka i nove optičke instalacije za 11 miliona evra manje od cene ‘četiri bulevara’, kako je moguće da nisu urađene nove instalacije za vreme rekonstrukcije ‘četiri bulevara’ ili je kvalitet izvedenih radova toliko loš pa tako brzo dolazi do havarija?“, pitala je takođe predsednica gradskog odbora SSP.
Ona kaže da bi odgovorna uprava pratila izvođenje radova na dnevnom nivou, a kada grad Beograd vode nestručni i neodgovoenu ljudi dolazi do havarija koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu koju plaćaju građani, a centar Beograda izgleda kao nabujala reka.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve