Poslednje uporište ukrajinskih boraca u Mariupolju je čeličana Azovstal. Njihov komendant je uputio dramatičan apel političarima iz celog sveta da im se omogući evakuacija u neku treću zemlju
Komandant preostalih ukrajinskih snaga u Mariupolju Serhij Volina uputio je preko Fejsbuka dramatičnu video-poruku u kojoj kaže da je odnos snaga „deset prema jedan u korist neprijatelja“ i pozvao vodeće političare iz celog sveta da im pomognu da se evakuišu u neku treću zemlju.
„Ovo je apel na ceo svet“, rekao je Volina, apel od kojeg bi mogli da zavise njihovi životi.
APTOPIX Ukraine RussiaRuske trupe na putu za Mariupolj / Foto: AP Photo/Alexei Alexandrov
Volina je komandant 36. Ukrajinske brigade mornaričke pešadije, piše nemački „Špigel“. On kaže da Rusija ima prednost u vazduhu, po pitanju artiljerije, broja vojnika, opreme i tenkova, a da Ukrajinci brane još samo jedan jedini objekat – ćeličanu Azovstal na obodu grada u kojoj se nalaze i stotine civila i preko 500 ranjenih boraca.
EU–Russia-Ukraine WarFoto: AP Photo
Volina je televiziji CNN rekao kako bi evakuacija mogla da se odvija: brodom, helikoterima, a moguće bi bilo i uspostavljanje međunarodne humanitarne misije. Nije odgovrio na pitanje koliko je boraca još ostalo u čeličani.
Rusi se nisu izjasnili o evakuaciji ukrajinskih boraca.
Vlada u Kijevu je do sada odbijala da prizna kapitulaciju Mariupolja koji je i strateški i simbolički važan. Ukrajinski branitelji su se u dva navrata oglušili o ruski ultimatum da se predaju.
Ovaj lučki grad je pod ruskom opsadom još od 1. Marta i zajedno sa lukom u velikoj meri razoren. Prema ruskim podacima iz čeličane je na kraju otpor pružalo oko 2500 ukrajinskih boraca i oko 400 inostranih plaćenika.
U odbrani Mariupolja je u značajnoj meri učestvovao i kontroverzni nacionalistički puk Azov, čiji pripadnici ne mogu da računaju da uobičajni tretman ratnih zarobljenika ukoliko padnu u rusko zarobljeništvo.
Ukrajinska strana tvrdi da je u Azovstalu potražilo skroviše i oko 1000 civila.
J.H./Spiegel/CNN
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednički izbori u Srbiji trebalo bi da budu održani najkasnije do 27. decembra, a predsednik Skupštine Aleksandar Čupić najavio je da će ih raspisati u narednih nekoliko dana. Iako zvanična izborna trka još nije počela, već se pominju imena mogućih kandidata, a nepoznanica je i rok za drugi krug
Ko odlučuje o ukidanju poslaničkog imuniteta, kako izgleda procedura i u kojim slučajevima poslanik može biti pritvoren bez odobrenja Skupštine? Predsednik Advokatske komore Beograda Vladimir Prijović objašnjava šta propisi predviđaju
Sagovornici „Vremena“ slažu se da opozicija nije zaslužila mesto potpredsednika samo zbog toga što je to do sada bila praksa, ali različito gledaju na to kako će takva odluka uticati na pluralizam u Srbiji
Uklanjanje vikendica i drugih objekata na jezeru Gazivode, kod Međeđeg potoka, nastavljeno je dolaskom teške mehanizacije. Zamenik komandira Kosovske policije za region sever Erduan Baljići potvrdio je da su srušene dve vikendice, dok bi vlasnici trebalo sami da uklone još četiri objekta.
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.