img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Rat u kulturi: Sankcije Fjodoru Dostojevskom

28. mart 2022, 20:19 A. I
Foto: Wikipedia
Kolateralna zapadnih sankcija protiv Rusije: Ana Netrepko
Copied

Ono što ruska vojska po Putinovom naređenju radi u Ukrajini treba bez relativizacije nazvati pravim imenom: to je vojna agresija, otimanje teritorija suverene države tokom koga se ne preza od ratnih zločina. Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, međutim, a pogotovu ruskim klasicima, je glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno

Dok ruske trupe razaraju ukrajinske gradove, sistematski gađaju civilne ciljeve, izazivaju humanitarnu katastrofu i u bekstvo teraju milione Ukrajinaca, ruski prorežimski mediji izveštavaju kako se „specijalna vojna operacija“ odvija po planu. Ruska agresija i okupacija delova teritorije Ukrajine se predstavlja kao „odbrana“ od Ukrajine, koja zato što ugrožava Ruse treba da se „denacifikuje“ i „demilitarizuje“.

Ruski mediji o invaziji Rusije na Ukrajinu smeju da izveštavaju isključivo prema striktnom ratnom protokolu i zbranjeno im je da citiraju zapadne medije, osim kada kritikuju reakacije na Zapadu na brutalnu rusku agresiju, od kojih neke, doduše, zaista jesu glupe, o čemu je pisao i londonski „Tajms“.

Embargo na ruski balet

Pa tako državna televizija Raša Tudej (RT), koja se emituje na engleskom jeziku i kojoj je kao „Putinovoj propagandnoj mašini“ oduzeta licenca u Evropskoj uniji, pod naslovom „Umetnost nam daje nadu“ u izboru tekstova iz strana štampe prenosi tekst kolumniste „Tajmsa“ Dejvida Listera koji se protivi „ratu” Zapada protiv ruske kulture, „militarizaciji“ umetnosti koja ima „isceliteljsku moć i daje nadu“.

„’Кulturni rat’ protiv Rusije počeo je sa Boljšoj teatrom“, piše Lister, i to samo 24 sata nakon početka ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini kada je Кraljevska opera u Londonu otkazala turneju umetnika Boljšoja koja je bila zakazana za leto. Potom su pozorišta Nortemptona i Vulverhemptona otkazala turneju Ruskog državnog baleta Sibira.

Nepoželjna Ana Netrepko

Pozorišta širom sveta, uključujići i njujoršku Metropoliten operu, otkazala su i nastupe možda najbolje operske pevačice današnjice Аne Netrepko, pošto je odbila da osudi ruskog predsednika Vladimira Putina. Prema rečima generalnog direktora pozorišta Petera Gelba, Netrepko je „jedna od najvećih pevačica u istoriji Metropolitan opere“, ali su prinuđeni da joj otkažu nastupe zbog događaja u Ukrajini.

Lister takvu odluku naziva „potpuno nelogičnom“ i objašnjava koliko je ljudima poput Netrepkove, koja ima porodicu u Rusiji, teško da javno osude državno rukovdstvo Rusije.

Na udaru se našao i dirigent Valerij Gergijev, poznat po svojoj blagonaklonosti prema Vladimiru Putinu, koji je izgubio mnoge angažmane širom sveta, uključujući i poziciju počasnog predsednika Međunarodnog festivala u Еdinburgu.

Zabrana Dostojevskog

IMG-1872
Fjodor Mihajlovič Dostojevski / Foto: Wikipedia

„Zašto se ograničavati samo na žive ruske umetnike“, piše Lister. Tako je Univerzitet u Milanu zabranio predavanja o delu Fjodora Dostojevskog „da bi se izbegle bilo kakve nesuglasice“, što je izazvalo glasnu polemiku.

Netfliks je zatim iz distribucije povukao četiri nove ruske drame, uključujući filmsku adaptaciju Аne Кarenjine Lava Tolstoja. А Filharmonijski orkestar Кardifa u Velikoj Britaniji odlučio je da iz repertoara izbaci Uvertiru 1812. Petra Iljiča Čajkovskog.

IMG-1871
Lav Nikolajevič Tolstoj / Foto: Wikipedia

Neminovno će, piše kolumnsta „Tajmsa“, uslediti procena koliko su dela ruskih autora poput Dostojevskog ili Tolstoja relevantna za nastavne planove i programe zapadnih univerziteta.

Treći front

Britanska ministarka kulture Nadin Doris je izjavila da bi kultura trebalo da postane „treći front“ ruske invazije na Ukrajinu, čemu se Lister protivi.

On podseća na prvu turneju Boljšoj baleta 1956. godine u Londonu, upravo u trenutku kada se SSSR spremao da u krvi uguši ustanak u Mađarskoj. Britanska publika je bila oduševljena, tapkaroši su karte za „Žizel“ prodavali četiri puta skuplje. Ni tada, ni tokom kubanske raketne krize, od ruskih umetnika niko nije zahtevao da javno osude vlast u svojoj zemlji, „poništavajući“ one koji su odbili da govore protiv svojih lidera, piše Lister.

Ma koliko glupo bilo rusku kulturu dovoditi u vezu sa Putinovom agresijom na Ukrajinu, Lister je smetnuo s uma da su kritički nastrojeni umetnici mogli da napuste SSSR samo uz ogroman lični rizik i da su im porodice praktično držane kao taoci, o čemu su napisane brojne knjige, dok današnju Rusiju može da napusti svako kome se tamo ne sviđa.

Pojedinačno iživljavanje na Zapadu nad ruskim umetnicima, a pogotovu ruskim klasicima, je svakako glupo, smešno i na kraju krajeva kontraproduktivno, jer će se u Rusiji predstaviti kao dokaz za sveopštu zapadnu rusofobiju, zbog čega bi svi morali da zbiju redove oko Vladimira Putina. A ko ga u Rusiji  javno kritikuje, ili demonstrira protiv rata, biva i ovako, i onako kažnjen.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ana Netrepko Boljšoj teatar Dostojevski Metropolitan Rat u Ukrajini sankcije Rusiji Tolstoj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure