img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pregled nedelje

Rusija nije Putin: Pravda za ruski narod

04. mart 2022, 08:38 Filip Švarm
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Gušenje svake kritike: Antiratni protesti u Sankt Peterburgu
Copied

Kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija. A ovi što u Srbiji brane rusku invaziju nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Njima ama baš ništa ne znače Kandinski, Maljevič, Platonov, Stravinski. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin

Borbe i razaranja u Ukrajini se nastavljaju. Jaz između Rusije i članica NATO-a sve je dublji. Također i podjele u Srbiji – nije ih primirilo ni pridruživanje osudi invazije u Ujedinjenim nacijama. U svemu ovome, ruski narod je zaboravljen.

Na jednoj strani uskrsle su predrasude i atavizmi iz Hladnog rata. Sve rusko je opasno, anticivilizacijsko, u najmanju ruku – sumnjivo. U suprotnom, valjda bi građani Moskve ili Sankt Petersburga zaustavili rat. Ali kako? Ako to nisu mogli Britanci masovnim antiratnim demonstracijama u Londonu  prije početka invazije na Irak 2003,  zašto bi uspjelo Rusima? Pogotovo pod autoritativnom vlašću koja tretira opoziciju i medije neusporedivo gore čak i od režima u Srbiji.

Nasuprot nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Ona je istorija borbe za slobodu, pravdu, ljudsko dostojanstvo i jednakost, kako pod carevima, tako i pod Staljinom: Dostojevski je pomilovan na gubilištu, Tolstoj ekskomuniciran, Babelj streljan, Harms umro od gladi u zatvoru… Isto tako, nemjerljiv je i modernistički značaj ruske kulture. Kako zamisliti suvremenu umjetnost bez Kandinskog, Maljeviča, Platonova, Stravinskog..?

Oni putinofilima ne znače baš ništa. Mnogo su im bliži samodršci  dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin. Mada su im puna su usta američkog i evropskog tlačenja po Africi, Aziji, Južnoj Americi, zajedno sa Putinom preziru Lenjina zato što je „izmislio Ukrajinu“. A upravo njegovo načelo o pravu svakog naroda na samoopredjeljenje uključujući i otcjepljenje, uklesano je u antikolonijalnu borbu.

Uprkos hapšenjima i kažnjavanjima, postoje građani, aktivisti i javne ličnosti u Rusiji koji dižu glas protiv napada na Ukrajinu. Tu je i ono malo medija što svakog časa očekuje da budu ugašeno samo zbog toga što profesionalno rade svoj posao i bore se za mir. U četvrtak je posle više od 30 godina rada ugašen radio Eho Moskve, koji je u Putinovoj Rusiji imao značaj i simobiliku kakvu je ima Radio B 92 u Miloševićevoj Srbiji.

Svako onaj tko je u Srbiji tokom devedesetih ustao protiv ratova i autoritarizma zna u koliko su teškoj situaciji. Takođe i koliku ličnu cijenu plaćaju. Njihovo djelovanje nikad ne smije biti skrajnuto ili zaboravljeno.

Jer, kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija.

Drž’te se braćo!

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

antiratne demonstracije Eho Moskve Kijev Moskva NATO Putin putinofili Rat u Ukrajini ruska agresija ruska invazija rusofili Sankt Peterburg
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure