img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Demarkaciona linija: Šta spasava rusku dušu

28. februar 2022, 19:22 Teofil Pančić
Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
Uprkos zabrani i masovnom hapšenju: Demonstracije protiv rata u Ukrajini u Sankt Peterburgu
Copied

Čim je počela ruska invazija na Ukrajinu direktorka državnog pozorišta Mejerhold centar u Moskvi Elena Kovalskaja je podnela ostavku. I obrazložila je jednom rečenicom, samo jednom, zato što je u njoj, u tih nekoliko reči, sadržano sve važno, a iz nje kao višak izostavljeno sve što bi huljski razvodnilo stvari: „Nemoguće je raditi za ubicu i biti plaćen od njega“

Znamo, koliko se iz fizičke udaljenosti znati može, šta rade danas ljudi u Kijevu, Harkovu, Lavovu. Znamo, onoliko koliko je to moguće, šta misle i kako se osećaju oni koji su izloženi ovom napadu visoko koncentrovane toksične mržnje i imperijalnog, lažno bratskog prezira, materijalizovanog kroz ubojito oružje.

Mene, međutim, više zanima kako ovih dana i noći izgleda i društveni i unutrašnji život ljudi u Moskvi ili Piteru, a naročito onih ljudi koji imaju javni glas i javnu vidljivost, simbolički društveni kapital, poznatost i ugled. Kako je biti uvaženi pisac ruskog jezika danas, baš danas? Kako je biti profesor neke humanistike, onaj od koga se očekuje kanda više od onog koji svira u diple? Mada ni onaj što svira u diple nije bez odgovornosti. Kako je biti novinar s kičmom u Rusiji danas, baš danas? Kako je moguće i da li je moguće zabavljati i poučavati pučanstvo dok Kijev gori? Može li danas postojati ikakva bolja i viša Rusija, a da nije uz Ukrajinu i sa Ukrajinom?

Ne govorim o onima koji su klijenti i apologeti režima i potrošači i distributeri velikoruskog otrova. Njima pomoći nema, ali od njih niko ništa ni ne očekuje. Govorim o onima drugima, o onima koji jesu današnji nastavljači velike ruske kulture – a to je kultura Tolstoja i Čehova, Rahmanjinova i Bulgakova, a ne pijanih i poludebilnih ruskih general-pukovnika ili kagebeovskih her Flikova (od kojih je onaj jedan zaposeo Kremlj, pa ne izlazi). Kako njima danas uspeva da ustanu iz postelje i pogledaju se u ogledalo?

Kako je, dakle, danas, baš danas, nositi ruski pasoš, pisati na ruskom jeziku, biti neko i nešto u Rusiji i ruskoj civilizaciji, a imati na svojim plećima sve ovo što je na njih natovario opskurni kremaljski hazjajin?

Možda je najbolje odgovor na ovo pitanje potražiti (k)od Elene Kovalskaje, direktorke državnog pozorišta Mejerhold centar u Moskvi. Tačnije, bivše direktorke: čim je počela ruska invazija na Ukrajinu, Kovalskaja je podnela ostavku. I obrazložila je jednom rečenicom, samo jednom, zato što je u njoj, u tih nekoliko reči, sadržano sve važno, a iz nje kao višak izostavljeno sve što bi huljski razvodnilo stvari: „Nemoguće je raditi za ubicu i biti plaćen od njega“.

Ne poznajem Elenu Kovalskaju, nisam upućen u njen rad, ali sam siguran da je ona famozna „ruska duša“, iza koje se vazda kriju kojekakvi mistifikatori i prodavci otrovne magle, spasena ovim i ovakvim činom, a ne otvorenim ili bedno prikrivenim metanisanjima tiraninu i ubici. Time se ruska kultura i ruska duša vraćaju svojem humanističkom izvorištu. Tiranin i ubica i svi njegovi ostaju na drugoj obali.

A nas ovde, ako nismo oboleli od samoizazvane amnezije, čin Kovalskaje može i mora podsetiti na ostavku profesorke Mirjane Miočinović, koja 1991. nije htela da ovdašnjem ubici, za šaku dinara, pruža legitimitet i privid normalnosti dok gore Vukovar i Dubrovnik.

Da li je time zaustavila rat? Nije. Ali je povukla demarkacionu liniju koja se više nije mogla preći. Na toj strani, sa profesorkom, našla se ona Srbija koja je, makar i uz nos većinskom raspoloženju trenutka, nadživela bankrot i samoubistvo vlastite otadžbine, i vlastite duše. To možda nije mnogo, ali tužna istina naše nemoći, tadašnje ovde i sadašnje tamo, je da je sve drugo što je u opticaju još manje od toga.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Dubrovnik Elena Kovalskaja Harkov Kijev Kremlj Lavov Mejerhold centar Mirjana Miočinović Moskva ruska duša Vukovar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
SNS

Predizborna kampanja

29.april 2026. I.M.

Glišić najavio četvorodnevni miting naprednjaka u Beogradu

Ministar za javna ulaganja Darko Glišić izjavio je da je u ime SNS-a prijavio skup od 26. do 29. maja i rezervisao širi prostor oko Narodne skupštine, uz očekivanje da će prisustvovati stotine hiljada ljudi

Skupština Kosova

Kosovo i Metohija

29.april 2026. I.M.

Ponovo vanredni izbori: Skupština nije izabrala predsednika u roku

Skupština Kosova ni iz četvrtog pokušaja nije uspela da izabere predsednika države zbog nedostatka kvoruma, čime je istekao zakonski rok za izbor šefa države. Prema Ustavu, slede novi vanredni parlamentarni izbori

Aleksandar Vucic portret

Politička kampanja studenata

29.april 2026. Anja Mihić

Nekad „Gotov je!”, danas „Studenti pobeđuju!”: Koliko studentske parole nerviraju Vučića

Slogan „Studenti pobeđuju” za kratko vreme prerastao je u poruku optimizma, prkosa i vere u promene. Dok vlast pokušava da odgovori sopstvenom verzijom iste ideje, stručnjaci ocenjuju da snaga ove parole leži upravo u osećaju da je pobeda moguća

Aleksandar Vucic i Alister Kembel

Aleksandar Vučić u medijima

28.april 2026. Anja Mihić

Da li je Alister Kembel, bivši savetnik Tonija Blera, zanemeo pred Vučićem

Reakcije na gostovanje Aleksandra Vučića u podkastu kod Alistera Kembela bile su različite – od hvalospeva do „bodljikavih” opisa. Ko je tačno Alister Kembel i o čemu je razgovarao sa Vučićem

Vencijanska komisija

Mrdićevi zakoni

28.april 2026. I.M.

Danas: Visoki savet tužilaštva odbio preporuku Venecijanske komisije

Visoki savet tužilaštva odbio je da na dnevni red uvrsti preporuku Venecijanske komisije o vraćanju tužilaca u specijalizovana tužilaštva, uprkos upozorenjima o ugrožavanju kontinuiteta istraga

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure