img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Pad Vlade Zdravka Krivokapića: Kako došla, tako prošla

05. фебруар 2022, 08:29 Voislav Bulatović
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović Foto: Igor Šljivančanin
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović
Copied

Politički apsurd je da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je Zdravka Krivokapića dovelo na mesto premijera. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su i ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije

Formalnim izglasavanjem nepoverenja 42. Vladi Crne Gore, samo je ozvaničeno faktičko stanje koje već mesecima opterećuje crnogorsku političku scenu. Premijer Zdravko Krivokapić već dugo vremena nije imao podršku većeg dela skupštinske većine koja ga je izabrala. Odsustvo podrške opozicije se podrazumeva.

Otuda krucijalan podatak nije ko je glasao za smenu, već ko je dao podršku Krivokapićevoj Vladi, a to je bilo samo jedanaest poslanika Skupštine Crne Gore. Upravo taj broj potvrđuje ambijent u kojem je ona funkcionisala i činjenicu da je i sama faktički bila u poziciji „manjinske vlade“. Vladu je progutao bermudski trougao čije su temene tačke smena ministra Leposavića, ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju i nedavna interpelacija tri ministra, te odbijanje premijera da ih smeni. Izglasavanje nepoverenja je bio samo finalni čin onoga što se već mesecima očekivalo.

Upravo takav kontekst razotkriva politički apsurd da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je profesora Krivokapića i dovelo na čelo izborne liste „Za budućnost Crne Gore“, a potom na mesto prvog čoveka izvršne vlasti: sva tri temena ove smrtonosne zone u crnogorskom političkom moru vezana su za političke stavove koji su tekli crkvenim odajama. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije. Upravo je zato egzekutor i bila URA, politička grupacija koja kao svoj glavni programski cilj vidi evropske integacije.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je permanentni sukob Krivokapića i Demokratskog fronta, tačnije Nove srpske demokratije Andrije Mandića, generisan već prvog dana nakon izbora i potpisivanja trojnog sporazuma Krivokapić-Bečić-Abazović. Već tada se naziralo, a potom je postalo potpuno jasno, da ta platforma nije izraz volje dominantne političke grupacije na listi „Za budućnost Crne Gore“. To je bio izvor nestabilnosti Vlade i svakako da je bilo samo pitanje političkog trenutka kada će se Demokratski front Krivokapiću izmaći stolicu. Činjenica da su njihovi poslanici napustili skupštinsku sednicu prilikom glasanja o inicijativi za smenu vlade ima istu političku težinu kao i glas za njeno rušenje. To je jednostavnim rečnikom značilo – ne podržavamo vladu, ali je nećemo rušiti sa DPS-om. I, naravno, to je istovremeno izraz netrpeljivosti ne samo prema Đukanoviću, već i Krivokapiću.

Politički alibi „samo ne sa DPS-om Mila Đukanovića“ nije poslužio samo Demokratskom frontu, već i gotovo čitavoj listi „Za budućnost Crne Gore“. Upravo ta vrsta političke mimikrije je bila među glavnim generatorima krize koje traje mesecima. Takav alibi je pre svega izraz političke nemoći, relativne nedoslednosti, ali i formulisanja političke prakse koja čitav sistem drži u svojevrsnoj blokadi. To je samo predizborna poruka građanima kojom se sa sebe skida krivica.

URA je ovom inicijativom prihvatila rizik da bude krivac za rušenje prve postđukanovićevske vlade, ali je i pokazala političku hrabrost da prekine eksperiment „ekspertske vlade“ u kojem je i sama učestvovala. Koliku će cenu imati ta hrabrost vrlo brzo će se videti. Već narednih dana. Traganje za većinom koja će podržati novog mandatara neće biti nimalo lako. A cena podrške može biti tako visoka da na nju Abazović neće pristati. U suprotnom bi doista mogao da ponovi ulogu Pozitivne koju je svojevremeno napustio.

Suštinski, smena vlade Zdravka Krivokapića jeste značajan demokratski iskorak. Ali, daleko značajnije od toga jeste pitanje – da li građani imaju snage za još jedan eksperiment? I, naravno, kome svež dah u pluća daje odlaganje vanrednih parlamentarnih izbora, do kojih realno i dalje može doći? Možda je rušenje Vlade samo stvar hvatanja zaleta za novu izbornu trku.

Komentar poslanice SDP-a Draginje Vuksanović da je Vlada „kako došla – tako pošla“ u priličnoj meri odgovara stvarnom stanju. Političke grupacije koje su izabrale Krivokapića su ga i smenile. DPS je samo iskristio priliku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com  

Tagovi:

Demokratski front Joanikije Andrija Mandić litije Milo Đukanović pad vlade Demokratska partija socijalista Cetinje Dritan Abazović Za budućnost Crne Gore Zdravko Krivokapić Podgorica Crno na bijelo URA Ekspertska Vlada Crna Gora Aleksa Bečić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pasuljanske livade

Vlast i mediji

28.јун 2026. R. V.

Novinaru „Vremena“ Davoru Lukaču zabranjen ulazak na vojnu vežbu na Pasuljanskim livadama

Davoru Lukaču je Ministarstvo odbrane, uprkos urednoj akreditaciji, zabranilo pristup vojnoj vežbi, navodeći da njegovo ime nije bilo na spisku za ulazak

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

BLOG Veliki studentski protest u Kraljevu: „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup počinje u 11 časova uz dolazak učesnika iz cele Srbije

Vučić

„Srbija jedna porodica“

28.јун 2026. I.M.

Miting SNS: Najava odlaska Vučića, izborni planovi i obećanja o povećanju plata i penzija

Miting SNS u Beogradu okupio više od 200.000 ljudi prema MUP-u. Vučić najavio ostavku i političke promene, uz poruke o ekonomiji i Kosovu

Režim

27.јун 2026. Nedim Sejdinović

Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje

Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim

Mitinzi

27.јун 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta Srbija može da očekuje od vidovdanskih mitinga

Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure