Loader

Radnici FAP-a blokirali prugu BB

31.oktobar,22:41

Zbog blokirane pruge Fijat otkazao kompoziciju sa automobilima za Bar. Ministar privrede Saša Radulović naložio generalnom direktoru fabrike da rasproda navodne zalihe i na taj način isplati radnicima zaostala dugovanja, izveštava SEEBIZ

Nezadovoljni radnici pribojskog FAP-a su izašli su 28. oktobra oko osam časova ujutro iz pogona fabrike zahtevajući da im se omogući da rade, a pola sata kasnije blokirali prugu Beograd-Bar regionalni put Priboj-Bistrica, koji povezuje taj deo Srbije sa Bosnom i Hercegovinom. Radnici najavljuju da će blokada trajati 24 sata dnevno, odnosno sve dok se ne postigne dogovor s Vladom. Oni traže da im se isplati bar jedna zarada, da im se overe zdravstvene knjižice i, što ističu kao osnovni zahtev, da im se omogući da rade. Zahteve radnika FAP-a podržava i lokalna samouprava. Po rečima predsednika štrajkačkog odbora Milorada Dragaša, predsednik opštine Priboj Lazar Rvović je podržao radničke zahteve Vladi i resornim ministarstvima.

Prema tom izvoru, Rvović je uveren da će Vlada Srbije uspeti da nađe rešenje za FAP, ali napominje da rešenje kakvo predlaže ministar privrede Saša Radulović, Priboj „neće preživeti“.

Predsednik opštine je ponovio da su za situaciju u FAP-u „svi krivi“ – država što je davala pare, a nije kontrolisala kako se troše, a radnici FAP-a što im je bilo važno da primaju plate, a nisu ih zarađivali.

Prema pisanju portala SEEBIZ predsednik Štrajkačkog odbora, Milorad Dragaš je izjavio da je obavešten o zahtevu predsednika Nadzornog odbora FAP-a, Nemanje Stevanovića, da BIA ispita poslovanje ove fabrike u proteklih 20 godina.

U štrajku učestvuje pet sindikata, a član IO sindikata Sloga, Vesna Pejović, kaže da su zahtevi štrajkača nepotpuni:

„Tražimo da se isplate četiri, odnosno sve zaostale plate i da se Agenciji za privatizaciju pošalju tačni podaci u ličnoj karti preduzeća, sa preciznim stanjem zaliha i imovine koju poseduje FAP, jer su dostavljeni fiktivni i netačni podaci, zbog čega sada ispaštaju radnici.“

U izveštaju predočenom Agenciji za privatizaciju i Ministarstvu privrede stoji da FAP ima zalihe robe u vrednosti šest milijardi dinara, zbog čega je ministar privrede Saša Radulović naložio generalnom direktoru fabrike da ih rasproda i na taj način isplati radnicima zaostala dugovanja, izveštava portal SEEBIZ.

„Predsednik Opštine (Lazar Rvović) je ukazao na posledice blokade saobraćajnica i sa saradnicima apelovao da zamrznu štrajk, kako bi se stvorili uslovi za razgovor s prvim potpredsednikom Vlade Aleksandrom Vučićem. Međutim, štrajkački odbor i radnici nisu prihvatili nikakva privremena rešenja.

Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, koji se nalazi u poseti Grčkoj, je potom u sredu 30. oktobra izjavio televiziji B92 da niko ne sme da ucenjuje državu, a posebno ne FAP, fabriku koju država izdržava; da je FAP dobio od države Srbije 1,3 miljarde dinara u poslednjih 12 godina i gotovo da ništa nije investirano u biznis, da su sve subvencije davane za plate, da se troši na pevaljke i na sumnjive nabavke; da ta fabrika ne može da traži rešenje od države koja to rešenje ne može da im nađe; da je u priču oko FAP-a umešano i mnogo političkih mešetara od Novog Pazara do Beograda; da ne odobrava blokadu pruge Beograd-Bar, ali da „niko neće sklanjati decu sa pruge“…

„Da li mislite da sam se uplašio ucena da neće da se sklone sa pruge? Stali ste na prugu i donosite Srbiji gubitak deset miliona dnevno, a tražite od nas ono što nije naša obaveza. Država i građani su samo ove godine dali 160 miliona dinara, a mi tražimo zauzvrat planove, da vidimo kako će da se troše te pare u budućnosti. Hoćemo da vidimo da počnu da zarađuju pare. Hoćemo da pomognemo, ja želim da razgovaram sa radnicima, sa svima“, rekao je Vučićre kavši je da je i on sam razgovarao sa predstavnicima stranih kompanija poput „Mercedesa“ o ulaganjima u ovu firmu, ali da se ni to nije svidelo nekima u FAP-u.

„Ne pristajem na ucene, ako treba promenićemo rukovodstvo FAP-a“, rekao je Vučić televiziji B92.

Stav zaposlenih u FAP-u ostao je promenjen – čekaće sagovornike na blokiranoj pruzi.

U znak solidarnosti sa radnicima, prodavnice u Priboju obustavile rad na jedan sat.

Zbog blokade u Prijepolju, izmenjen je režim saobraćaja na pruzi Beograd-Bar. U međuvremenu, kragujevački „Fijat“ je otkazao kompoziciju za Bar, koja je trebalo da krene u ponedeljak u 15 časova natovarena novim automobilima za izvoz.

Putnički vozovi iz Beograda saobraćaju samo do Užica. Međunarodni teretni voz koji saobraća iz pravca Crne Gore, odnosno Bijelog Polja, za Srbiju, zaustavljen je u Prijepolju. Železničari su pokušavali da putnike do prometnog dela pruge prevezu autobusima. Vagoni koji prevoze automobile i kušet kola su otkazani. Veći problem je teretni saobraćaj koji železničari pokušavaju da preusmere na alternativne pravce, ali je ta operacija otežana jer je zbog radničkih protesta blokirana još jedna pruga. Na trasi Kragujevac-Kraljevo, prugu blokira i grupa radnika preduzeća Autosaobraćaj iz Kragujevca.

Železnice Srbije upozoravaju da je zbog blokada na prugama ugrožena bezbednost saobraćaja i da to preduzeće trpi velike štete.

Posle natezanja ispostavilo se da će Vučić ipak doći u Priboj, nakon što su štrajkači u četvrtak ujutru uklonili blokade sa pruge. Zajedno s Vučićem u Priboj je došao i jedan od direktora „Mercedesa“ Rolf Jirgen Zejerle, na osnovu čega Vučić izjavljuje da se očekuje da se uspostavi saradnja s kompanijom „Mercedes“ uspostavi saradnja i da se uposli 10-15 odsto kapaciteta FAP-a. On je pomenuo i mogućnost sklapanja aranžmana s vojskom Srbije i s vtarogasnom jedinicom policije, ali da je glavni zadatak da se nađe strateški partner.

Posle razgovora štrajčača s Vučićem javlja se da su se štrajkači dogovorili s vladom Srbije da bude isplaćena jedna plata, da bude rešen problem overe knjižica, a do 1. marta sledeće godine radnici dobiju minimalac i zaostale plate.

Dopunjeno 31. oktobra

Blokiran most preko Dunava kod Smedereva

Padnici smederevskog „Želvoza“ su u utorak, 29. oktobra probili policijski kordon i blokirali most koji povezuje Smederevo i Kovin preko Dunava. Njima od maja nisu isplaćene plate i overene zdravstvene knjižice, a radni staž im nije povezan tri godine.

Fabrika za remont vagona „Želvoz“ je preduzeće u restruktuiranju, i traži pomoć od države.

FAP nekad i sad

Štrajk u FAP-u poklapa se sa 60. godišnjicom rada ove fabrike. FAP je osnovala srpska vlada 1952, a od 30. oktobra 1953. prvi kamioni saurer 4 G i 6 G od 4 i šest tona bazirani na licenci firme Saurer sišli su s proizvodne trake. Do 1959. fabrika je dostigla proizvodnju od 3.600 vozila godišnje.

Prvi kamioni domaće konstrukcije FAP 10B i FAP 15B uvedeni su u serijsku proizvodnju 1965. FAP 18B, čiji je motor razvijan u sarajevskoj fabrici FAMOS pravljen je na osnovu licence firme Leyland. U 1970. FAP je potiso ugovor o produkcionoj i tehničkoj kooperaciji s firmom Daimler-Benz i u tm aranžmanu proizveden je model LP1113, a kasnije i modeli MB 1213 i O 302. Do 1975. podignuta je nova fabrika od 50.000 kvadratnih metara i 150 novih mašina sa ambicijom da se proizvodi 10.000 vozila godišnje, a 1984 FAP fabrički pogoni su prošireni u industrijskoj zoni „Manovica“…

Licenca s firmom Mercedes-Benz je 1976. proširena na vozila od 12 do 26 tona ( FAP 1616, 1620, 1626, 1921, 1926, 2226 i 2626. U kolaboraciji FAP-a i Vojnotehničkog instituta iz Beograda 1978 razvijeno je specijalno vojno vozilo FAP 2026/6×6. FAP je 1986. zaključio ugovor o licenci s firmom Mercedes-Benz i za vozila od 26 tona, a kasnije i od 70 tona. Do 1991. FAP je raspolagao sa 16.468 kvadratnih metara proizvodnog prostora.
FAP je jedno od preduzeća u restrukturiranju.

Prema podacima Agencije za privatizaciju
FAP KORPORACIJA u restrukturiranju tenderska komisija odobrila je Odluku Agencije za privatizaciju kojom se odbija ponuda za kupovinu 86,49973 odsto ukupno registrovanog kapitala Korporacije „Fabrika automobila Priboj“ a.d. Priboj – u restrukturiranju, koju je podneo Konzocijum pravnih lica koji čine: „Finkom Kapital“ d.o.o. Kijev, Ukrajina i „Team Constructions Investments“ Ltd. London, Velika Britanija, s obzirom da je ponuđač dostavio izmene i dopune nacrta Ugovora o prodaji koje nisu prihatljive, jer značajno menjaju strukturu transakcije i međusobna prava i obaveze ugovornih strana, te je tender proglašen neuspelim.

Prethodni neuspeli tender za privredno društvo „Korporacija Fabrika automobila Priboj“ a.d. Priboj propao je 26. maja 2009. nakon što je Agencija za privatizaciju 22. maja 2009. godine, raskinula ugovor o zajedničkoj prodaji kapitala Holding preduzeća Industrija hidraulike i pneumatike „Prva petoletka“ AD Trstenik, njegovih zavisnih i osamostaljenih društava, zaključen između Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda, kao prodavaca sa jedne strane i drugorangiranog ponuđača na tenderu – Konzorcijuma pravnih lica „Lvivsky Avtobusni Zavody“ d.o.o. Lavov, Ukrajina i „City Transport Construction Investment LTD“ London, Velika Britanija, kao kupca.

Naime, članom 12 stav 3 tačka 3) Zakona o privatizaciji (Službeni glasnik Republike Srbije, br. 38/2001, 18/2003, 45/2005 i 123/07 ) predviđeno je da kupac kapitala ili imovine ne može biti fizičko lice, pravno lice i osnivač pravnog lica sa kojim je raskinut ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine zbog neizvršenja ugovorenih obaveza.

Marta 2010. najavljivano je sklapanje ugovora FAP-a sa kineskom kompanijom „Dong feng“, najvećim proizvođačem kamiona u Aziji, ali su pregovori sa kineskom firmom okončani neuspešno.

FAP je inače na spisku najvećih poreskih dužnika na dan 30.06.2013.

Od obveznika koji se nalaze u postupku restrukturiranja se ne može vršiti prinudna naplata, shodno članu 20ž Zakona o privatizaciji (“Sl. glasnik RS, broj 38/2001, 18/2003,45/2005,123/2007) Videti takođe Najveći poreski dužnici – Više od vesti, Vreme 18.10.2013 11:19

U grupi 29 preduzeća u restrukturiranju, i sa državom kao većinskim vlasnikom, FAP, sa oko 1.500 zaposlenih, do avgusta je dobijao subvencije od 20 miliona dinara mesečno.

Poslednje izdanje

Intervju: Ivan Ergić

Individualni otpori su jalovi i samodopadni Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve