Loader

Sead Fetahagić (1935-2010)

13.januar,12:48

U Sarajevu je 28. decembra 2010. umro Sead Fetahagić, književnik, novinar, kazališni kritičar, prijatelj.

Objavio je knjige priča „Četvrtak poslije petka“ i „Go čovjek na krečnjaku“, romane „Drugo kraljevstvo smrti“, „Poljubi pa ostavi“, i „Jednog dana jedna žena negdje“, te drame „Velika rasprodaja“ i „Tako je počelo“. Pisao je i u brojnim novinama i časopisima, posljednjih godina u sarajevskom tjedniku „Slobodna Bosna“.

Književna kritika ga ubraja među najvažnije prozne pisce u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 20. stoljeća.

Mi mnogi smo ga u posljednjih 20-ak godina ovog ratnog ludila i opće propasti ubrajali među najdraže prijatelje, od onomad kad smo se još družili i s Izetom Kikom Sarajlićem, sve do posljednjeg viđenja u Sarajevu u jesen 2009. godine. Voljeli su ga u njegovoj Bosni, u Hrvatskoj od Istre do Dalmacije, preko Zagreba i Osijeka, u Beogradu i Novom Sadu.

Bio je pošten i duhovit. Do danas se prepričava epizoda koja se zbivala u Šipovu, odmah poslije rata, na terasi tamošnjeg još devastiranog hotela, u pauzi između dvije sesije na Ljetnoj školi demokracije. Jedna mlada cura je prilično vremena odsjedila na obali jednog od rukavca Plive koji protiče ispod hotela, na što je Sejo – tako smo ga zvali – izjavio: „To – gledanje u vodu – je dobro za budale. Nije da budala postane manja budala, samo joj je lakše“.

Druga epizoda koju ćemo mi mnogi koji smo ga voljeli prepričavati dok nas ima zbiva se u Puli u drugoj polovini 90-ih, onomad kad je Rambo Amadeus održao prvi koncert nekoga „s druge strane“ i kad su Mirjana i Igor Galo skupili nas stotinjak sa svih naših ex-yu meridijana. Nije se to dopalo nekoj dvojici patriotski „napaljenih“, koje je potom nakon nekog vremena „pripitomila“ Gordana Suša; i na Rambov koncert su poslije toga išli s nama. Sejo je sve to promatrao, potom prespavao i idućega dana, nekako iza ručka, sasvim ozbiljno rekao Gordani: „Ti si u pravu, treba pričati s budalama. Ali – ja neću“.

U Sarajevu 2009. nam je obećao da ćemo se uskoro vidjeti u Beogradu i to je jedino obećanje koje za sve godine prijateljstva nije ispunio. Voljela bih misliti da tamo gdje je otišao sjedi s Kikom Sarajlićem, da pijuckaju vino i sjećaju se nas, koji za njima tugujemo.

Poslednje izdanje

Srbija pod nadstrešnicom

Zašto je pao Goran Vesić Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve