Loader

Upis u srednje škole

Teška odluka

03.jun,19:08

"Ukoliko je neki nastavnik bio dobar i vešt da približi svoj predmet detetu, ukoliko se dete osećalo uspešnim na tim časovima, ono će imati utisak da tu oblast voli, da je u tome dobro i da želi dalje da se školuje u tom pravcu. Ukoliko je iskustvo suprotno, i njihov je doživljaj da taj predmet u budućnosti treba da izbegavaju, iako testiranje pokaže da baš iz te oblasti imaju dobru sposobnost", Kaže Dragana Sotirović iz Savetovališta za profesionalnu orijentaciju "Simex"

Oko 80.000 osmaka će u narednih mesec dana napraviti prve poteze za odabir budućeg zanimanja. Oni su poslednja generacija koja će na do sada poznat način polagati prijemni ispit. Zadatke koji će im biti na ispitu već su videli, jer su iste takve rešavali, ili bi makar trebalo da su rešavali, u svojim pripremnim zbirkama.

No da ne bude sve kao preslikano, a i da se makar malo ometu oni koji uče napamet, iz matematike kod pet zadataka od ukupno 17 biće promenjene numeričke vrednosti, dok će iz srpskog jezika od 20 pitanja u nekoliko njih redosled ponuđenih odgovora biti drugačiji u odnosu na zadatke iz zbirke.

Oko 80.000 osmaka čeka više od 86.000 mesta u školama pa iz Ministarstva prosvete poručuju da nema potrebe za strahovanjem, svi će sesti u klupe. Pritom, svake godine nekoliko procenata osmaka ne nastavi školovanje ili se prebace u privatne srednje škole, kojih je sve više.

Liste se i dalje formiraju po broju bodova. Uspeh iz osnovne škole, i to šestog, sedmog i osmog razreda, donosi najviše 60, a odlično urađeni prijemni ispit 40 poena. Takođe, vrednuju se i osvojena takmičenja, i to samo ona održana u osmom razredu a čiji je organizator Ministarstvo prosvete, kao i međunarodna takmičenja.

JA ĆU KAO I TI: „Ne znam čime bih se bavila jednog dana, zato ću konkurisati za gimnaziju. Htela sam na društveni smer, ali pošto dve moje drugarica hoće na prirodni, i ja ću pokušati tamo“, kaže nam D.M., učenica Osnovne škole „Drinka Pavlović“ u Beogradu. Ona tvrdi da nema previše treme, bar ne još, jer već neko vreme ide na privatne časove i misli da će biti spremna za test. Na pitanje da li njeni drugari razmišljaju kao ona kada se odlučuju za srednju školu, odgovara da „nekima roditelji kažu šta da upišu“.

Po mišljenju Dragane Sotirović, psihologa u Savetovalištu za profesionalnu selekciju i unapređenje ljudskih resursa „Simex“, postoji nekoliko odlučujućih faktora kada je reč o izborima petnaestogodišnjaka za buduću školu. „Mladi i bez dovoljno iskustva teško da će doneti zrelu odluku o svom budućem zanimanju“, kaže ona. Njihovi najčešći izvori informacija i uticaja su vršnjaci, odnosno šta drugi biraju ili kažu.

Dragana Sotirović radi profesionalnu orijentaciju, kako sa onima koji upisuju fakultet tako i sa osmacima.

Kako navodi za „Vreme“, važan element predstavlja i iskustvo koje su učenici imali u osnovnoj školi sa određenim predmetom, tačnije nastavnikom. „Ukoliko je neki nastavnik bio dobar i vešt da približi svoj predmet detetu, ukoliko se dete osećalo uspešnim na tim časovima, ono će imati utisak da tu oblast voli, da je u tome dobro i da želi dalje da se školuje u tom pravcu. Ukoliko je iskustvo suprotno, njihov je doživljaj da taj predmet u budućnosti treba da izbegavaju, iako testiranje pokaže da baš iz te oblasti imaju dobru sposobnost.“

Na trećem mestu je, po mišljenju naše sagovornice, uticaj roditelja, kao i zanimanje kojim se oni bave. Ne treba zanemariti ni poruke, vrednosti koje dolaze iz medija i utiču na izbore mladih. „Mediji i društvo odraslih su uopšte veoma odgovorni. Nažalost, često se primećuje da nisu dorasli toj odgovornosti.“

Brojna tuđa mišljenja i saveti sa strane zamagljuju prave sklonosti deteta, pa se pogotovo u mladim godinama teško pravi razlika između onoga što je autentična želja, interesovanje i sklonost na jednoj strani, i privida, želje koja ima kratak rok trajanja, na drugoj.

Zato se, kao jedan od načina, deci koja su na prelazu između škola, pogotovo ako razmišljaju o stručnim školama koje će ih trajno opredeliti, predlaže i profesionalna orijentacija. Dete dobija više informacija, otkriju se i(li) potvrde određeni talenti, sklonosti, objasni se zašto pojedine oblasti kod učenika izazivaju nesigurnost i zašto mu ne idu. Konačno, nekad je ubeđenost deteta da mu nešto ne ide plod kritika nastavnika ili roditelja, a ne „slaba tačka“ kada su u pitanju sposobnosti.

TRAŽENI: Svakako da kada je u pitanju odabir škole, nije zanemarljiv ni praktični momenat, odnosno mogućnost zaposlenja nakon četiri godine. „Ja bih hteo da kada završim srednju školu odmah počnem da radim. Šta će mi diploma sa kojom ne mogu ništa, kao i srednja škola posle koje moram da studiram da bih zarađivao?“, kaže nam M.S., učenik zemunske osnovne škole.

Potreba da se završi „nešto konkretno“ rangirala je ogledne profile na listi najtraženijih među osmacima.

Prethodnih godina, takođe, veoma popularne su bile ekonomske, pravno-birotehničke i medicinske škole, kao i gimnazije, a ove škole su i tradicionalno tražene. Visoko na listi su i profili iz ugostiteljstva i saobraćaja. Za jedno mesto tehničara drumskog saobraćaja prošle godine konkurisalo je sedam kandidata.

Prvi pokazatelji (blage) promene interesovanja đaka, kada je 2010/11. u pitanju, stižu iz, kako ih zovu, gimnazija za nadarene, gde je već prošlo prijavljivanje.

U Filološkoj gimnaziji u Beogradu za 164 mesta prijavilo se oko 250 učenika, što je nešto manje u odnosu na prošlu godinu. Slično je i u Karlovačkoj gimnaziji, gde je interesovanje oko 20 odsto niže u odnosu na 2009/10. Tamo za 144 mesta konkuriše 168 kandidata. Najviše njih bi želelo da se upiše na smer za engleski, dok najmanje na smer za klasične jezike, što je isto kao i ranije.

Za jedno mesto u Matematičkoj gimnaziji „bore“ se dva učenika, a skoro četvrtina prijavljenih pohađala je ogledno odeljenje u toj gimnaziji.

Danas u Srbiji ima nešto više od 250 obrazovnih profila. Prema važećem Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u školskoj 2011/12, svi profili bi trebalo da budu sa novim nastavnim planovima i programima. To znači da bi dosadašnji ogledni profili kojih ima sve više, u zavisnosti od procene Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, bili prevedeni u redovne. Isto tako bi valjalo pronaći načine za osavremenjivanje ili korenitiju promenu onih profila za koje ne postoji skoro nikakvo interesovanje poslodavaca, a kadar se i dalje školuje.

Realan problem predstavlja i nepredvidivost ovdašnjeg tržišta, odnosno nedovoljna mogućnost da se preciznije predvidi šta će biti aktuelno za deset ili više godina. Isto tako, teškoća ima i u gimnazijskom obrazovanju koje je prethodnih godina u zastoju, dok se srednje stručne škole razvijaju uz pomoć evropskih fondova.

POVRATAK MALE MATURE: I dok pri odabiru škole nisu sigurni da li će napraviti pravi korak, dotle su sadašnji osmaci makar sigurni kakve će zadatke imati na testu. Za razliku od njih, generacijama koje dolaze to neće biti unapred poznato. Iako je još uvek sve u najavi, očekuje se da će od 2011. godine đaci polagati malu maturu umesto kvalifikacionog ispita. Jedan od razloga ove promene je pokušaj Ministarstva prosvete i drugih obrazovnih institucija da znanje bude primenljivije, odnosno manje zasnovano na čistom faktografskom pamćenju.

Najverovatnije je da će se proveravati sadržaji iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, stranog jezika i matematike. Razlika je, takođe, što će malu maturu polagati svi, a ne samo oni koji hoće da nastave sa školovanjem.

Kako će mala matura tačno izgledati saznaće se, po najavama Ministarstva prosvete, do kraja avgusta. Za sada je plan da naša deca imaju praktičnije znanje, da razmišljaju više, a pamte manje, još u izradi.

Najtraženiji

Prva tri najatraktivnija obrazovna profila za upis u srednje škole, prema podacima Ministarstva prosvete, prošle godine bila su iz Ugostiteljsko-turističke škole. Najveće interesovanje vladalo je za ogledna zanimanja – kuvar, konobar i turistički tehničar, a upisivani su samo odlikaši. U Beogradu najatraktivniji obrazovni profili za upis u srednje škole prošle godine bili su: bankarski službenik u Prvoj ekonomskoj školi u Beogradu, za koji su upisivani svršeni osnovci sa minimalnih 99,4 poena, zatim u Medicinskoj školi smer za pedijatrijsku sestru, za koji je bilo potrebno 99,5 bodova, u srednjoj PTT školi, gde su na smeru elektrotehničar telekomunikacija upisivani osnovci sa najmanje 94,5 poena u ETŠ „Nikola Tesla“. U Nišavskom okrugu najviše osnovaca je na listi želja prvo upisivalo gimnazije, pa medicinsku i ekonomsku školu. U Kragujevcu je najpopularnija škola bila Politehnička sa tri tražena smera – tehničar za bezbednost saobraćaja, tehničar za kompjutersko upravljanje i operater mašinske obrade. U Medicinskoj i Ekonomskoj školi za jedno mesto konkurisala su po tri, odnosno dva kandidata. Kragujevačke osnovce posebno je privuklo zanimanje farmaceutski tehničar, za koje se prijavilo i po petoro kandidata.

Poslednje izdanje

Intervju: Ivan Ergić

Individualni otpori su jalovi i samodopadni Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve