img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Stilska vežba

23. mart 2001, 11:32 Ivan Medenica
Copied

Henrik Ibzen: "Nora"; adaptacija i režija Branislav Mićunović; Crnogorsko narodno pozorište iz Podgorice i Jugoslovensko dramsko pozorište

U predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, reditelj Branislav Mićunović, uz saradnju sa dramaturgom Aleksandrom Radulovićem i stručnim konsultantom Nikom Gorščičem, smelo je adaptirao Noru Henrika Ibzena, i to tako što ju je redukovao na samo jednu paradramsku situaciju. U neobaveznom ćaskanju između Helmera, Nore, doktora Ranka, gospođe Linde i Krogstada u toku pauze za pušenje na nekom prijemu – situacija koja po svojoj konverzacionoj strukturi i žovijalnoj atmosferi podseća na salonske komedije – stvaraju se, nabacivanjem namerno nepovezanih i ispremeštanih verbalnih i situacionih lajtmotiva, obrisi Ibzenove priče… Uzgred, tvrdnja da je u ovoj adaptaciji Nora svedena na treći čin, koja se mogla čuti u javnosti, pogrešna je: opisana situacija sastavljena je od replika iz celog komada (iako radikalno preraspoređene i donekle modifikovane, skoro sve replike su Ibzenove) i ponajpre se može smestiti u nepostojeću scenu prijema koji se odvija između drugog i trećeg čina.

Šta se postiglo ovom drastičnom adaptacijom? Najočigledniji rezultat jeste potpuna razgradnja Ibzenove vrlo čvrste dramske forme, zasnovane na jasnoj motivaciji likova, povezanom i uzlaznom razvoju događaja, vešto uklopljenim intrigama (otkrivanje mračne tajne iz prošlosti, dospeće fatalnog pisma), itd. Međutim, postavlja se pitanje šta je svrha ovakvog postupka dramaturške negacije: ako se ne prihvata čvrsta, zatvorena i konvencionalna forma građanske, realističke drame, ne treba prekrajati Ibzena – samo treba izabrati i postaviti nekog drugog pisca.

Čini se, ipak, da se ambicije adaptacije i na njoj zasnovane predstave ne sastoje u negaciji određene dramske forme, već u tematskom i značenjskom izoštravanju i pomeranju. Ambijent sveopšte trivijalnosti i cinizma, zasnovan pre svega na likovima doktora Ranka (Predrag Ejdus) i Helmera (Vojislav Brajović), u kombinaciji sa povremenim prodorima smirene, hladne i bezobzirne surovosti oličene u liku ucenjivača Krogstada (Branimir Popović), nudi ovlašnu ilustraciju moralno rastočenog sveta u kome su društvene anomalije Ibzenovog vremena potencirane do te mere da se gotovo ne prepoznaju – danas je celo društvo postalo jedna velika anomalija.

Dakle, koncept predstave svodi se samo na izvesno značenjsko zaoštravanje, dok neko bitno pomeranje sasvim sigurno izostaje: izneta teza da u ovoj postavci Nora više nije komad o problemima ženske emancipacije već o izazovima društva u tranziciji nema ozbiljno utemeljenje. Ono što jedino uspeva da se probije kroz dramski nefokusiran salonski razgovor jeste upravo rudimentirana verzija originalne Ibzenove priče: jedan muškarac ucenjuje ženu, njen muž je ne štiti od ucenjivača, žena napušta muža i odlazi. Cela drama se dešava u kratkom, odlično odigranom trenutku kada Nora (Jasmina Ranković) rešava da definitivno napusti muža i porodicu.

Ovakva adaptacija, dakle, nije pružila mnogo materijala na dramskom planu, ali je zato poslužila kao pretekst za izgradnju određenog scenskog stila. Reditelj Branislav Mićunović dosledno gradi pročišćen, minimalistički teatarski izraz, zasnovan na nekoliko efektnih i metaforičnih scenskih rešenja: prazan prostor sa samo dve „stajaće“ pepeljare, neprekidno pušenje (krajnje otvoren znak koji možemo tumačiti na različite načine: kao izraz neurotičnosti, žovijalnosti, dekadentnosti, raspadanja), Brajovićeva igra sa leđima okrenutim publici (takođe otvoren znak koji može da ukazuje na laž ili kukavičluk Helmerovog sveta), simbolično grupisanje aktera u zavisnosti od trenutnog interesa i odnosa snaga, itd. Uz dramsku nedorečenost adaptacije, ovakav scenski jezik, koji načelno treba podržati, zaokružuje utisak da se predstava Nora Crnogorskog narodnog pozorišta i Jugoslovenskog dramskog pozorišta ipak svodi na jednu ambicioznu, zanimljivu ali samodovoljnu stilsku vežbu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure