Hapšenjem potpukovnika Dragana Obrenovića slagalica o tragediji Srebrenice je gotovo dovršena
„SVE IDE PO PLANU“: Dragan Obrenović
Potpukovnik Dragan Obrenović, komandant kasarne u Zvorniku, uhapšen je na Uskrs u dvorištu roditeljske kuće u selu Kozluk. Obrenoviću su, kada je napustio za trenutak proslavu i izašao iz kuće, prišla tri muškarca i jedna žena, te ga uz pretnju oružjem ubacili u jedan od tri automobila koji su čekali na ulici. Porodica i prijatelji su, misleći da je reč o otmici, obavestili policiju, ali su automobili – dva golfa i škoda, svi sa lokalnim tablicama – projurili pored patrole na putu za Tuzlu i stali tek na punktu federalne policije van teritorije Republike Srpske, u selu Memići, gde su zadržani. Putnici su, međutim, odbili da se legitimišu sve dok u Memiće nije stigla jaka patrola SFOR, nakon čega se ispostavilo da su „otmičari“ pripadnici specijalne jedinice NATO-a sa ovlašćenjem Tribunala u Hagu. Nekoliko sati kasnije, Obrenović je već bio u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, odakle se iste večeri javio porodici. Tribunal je saopštio da je Obrenović uhapšen na osnovu tajne optužnice koja je protiv njega podignuta 9. aprila ove godine, a u vezi sa pokoljem Muslimana u Srebrenici juna 1995.
Iako Obrenović nije bio šire poznat u javnosti, njegovo hapšenje nije moglo iznenaditi nikog ko je pratio suđenje njegovom pretpostavljenom, generalu Radislavu Krstiću, komandantu Drinskog korpusa VRS. Naime, u vreme ofanzive na Srebrenicu Obrenović, tada major, zauzimao je daleko istaknutije mesto nego što bi se moglo pretpostaviti na osnovu čina: bio je vršilac dužnosti komandanta Zvorničkog garnizona, u čiju je zonu odgovornosti spadao dobar deo fronta prema Srebrenici. Šta se dogodilo pošto je general Ratko Mladić, koji je rukovodio celom operacijom, ušao u ovu muslimansku enklavu i podelio deci slatkiše, nažalost je dobro poznato: računa se da je u Srebrenici i oko nje pobijeno oko pet hiljada muškaraca od šesnaest godina pa naviše; dve hiljade je pronađeno u masovnim grobnicama, dok se za leševima ostalih još traga. U Srbiji je ovaj pokolj dugo predstavljan kao izmišljotina zapadne propagande, ali danas gotovo niko ozbiljno ne dovodi u pitanje da se on zaista dogodio.
Kako se moglo saznati iz suđenja generalu Krstiću novembra prošle godine, Obrenović je svoj udeo u ovom poslu obavio odlučno i sa entuzijazmom, zbog čega je nedugo nakon rata unapređen. Na suđenju je, naime, emitovana traka sa uhvaćenim razgovorom između Krstića i Obrenovića na kojoj se čulo sledeće: „Radite li vi tamo dole?“ pita Krstić. „Radimo, radimo, gospodine generale“, odgovara Obrenović. „Ima ih još nekih koji su naleteli na žice i mine.“ „Dobro“, kaže Krstić, „pobijte ih sve redom. Jebite im majku.“ „Sve ide po planu“, odgovara spremno Obrenović i to ponavlja još jednom u toku razgovora. Krstić je tokom suđenja uzalud tvrdio da je traka montirana, da glas nije njegov, da on tih dana uopšte nije razgovarao sa Obrenovićem. Sudski eksperti su, međutim, potvdili autentičnost trake putem grafičkog otiska glasa, i nisu našli nikakve dokaze da je reč o montaži. Tako nešto ne bi ni bilo potrebno jer tužioci Tribunala, uz komandnu odgovornost, imaju sasvim dovoljno dokaza i svedočenja za svoje optužbe. Suđenje Krstiću je, inače, gotovo završeno i privremeno je prekinuto zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuženog. Obrenović je zanimljiv i zbog toga što je, kako optužnica tvrdi, u mesecima nakon ofanzive rukovodio naporima da se masovne grobnice izmeste i prikriju, pa bi mogao da pruži ključne informacije o nestalima, čija rodbina već šest godina uzalud čeka da sazna gde su leševi. Sem toga, optužnica ga tereti za genocid, kršenje zakona i običaja rata, zločine protiv humanosti i teška kršenja Ženevske konvencije, uključujući ubistva, mučenja i rasne i religijske progone. Obrenovićevo hapšenje je, sasvim očekivano, izazvalo proteste bosanskih Srba, po već ustaljenom ritualu koji se sprovodi kad god neko bitan bude uhapšen. U ponedeljak, dan posle hapšenja, u Zvorniku je protestovalo oko dve hiljade ljudi, dok je vlada Mirka Šarovića izrazila nezadovoljstvo zbog načina hapšenja. Obrenoviću nije pomoglo ni to što je, kako se tvrdi, do sada dva puta razgovarao sa istražiteljima Tribunala u Banjaluci, kao ni to što je izrazio spremnost da se dobrovoljno preda ako bude optužen. Tribunal mu ili nije poverovao, ili je odlučio da ne rizikuje eventualan pokušaj likvidacije od strane saučesnika, tek, prošli Uskrs je verovatno poslednji koji je dočekao na slobodi. Na slobodi je još uvek i glavni autor „plana“ koji je Obrenović pomenuo na traci, general Mladić, za koga se veruje da se krije u podzemnim skloništima svog bivšeg glavnog štaba u Sokocu. Tek kad on bude uhapšen, imaćemo potpunu sliku onoga što se desilo u Srebrenici, mada ne sasvim potpunu. Naime, ostaje da se rasvetli i uloga međunarodne zajednice, koja je prećutno odobrila ofanzivu na Srebrenicu u cilju uprošćavanja mapa za budući mirovni sporazum, kao i uloga Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je nesebično pružao logističku i ostalu pomoć Mladiću tokom operacije. Tek kada i ti komadi slagalice padnu na svoje mesto, duhovi srebreničkih žrtava moći će da se smire.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!