"Drugima je pripao novac, a meni slava", osmehnuo se autor čuvene fotografije Če Gevare. "To je dobra podela", dodao je tokom našeg susreta u Havani
PORED SVOJE ČUVENE FOTOGRAFIJE: Alberto Korda
Bio sam u Havani sa prijateljima iz Beograda decembra 1998. godine. Upoznali smo, između ostalih, i jednu Kubanku, Elenu, koja nam je bila neka vrsta vodiča i koja je dogovarala sastanke sa ljudima koje smo želeli da upoznamo. Tako je došla i do telefona Alberta Korde, poznatog kubanskog fotografa, pozvala ga i zakazala nam susret. Korda je rekao da bi nas rado primio.
Posetili smo ga već sutradan po pozivu. Stanovao je u prizemlju jedne višespratnice u Miramareu, lepom delu Havane. Poneli smo mu flašu ruma na poklon. Njegov stan je bio mali i skroman, a čuvena fotografija Če Gevare (zastakljena i u običnom crnom ramu) bila je okačena na prozoru. Bilo je i drugih, raznih manjih fotografija, uglavnom crno-belih. Gospodin Korda je strpljivo odgovarao na naša pitanja i pričao o sudbini možda najčuvenije fotografije na svetu. Zanimalo nas je kako je snimak nastao. Korda se osmehnuo i rekao: „Slučajno. Bilo je to 1960. godine. Stajao sam u gomili ispod tribine na kojoj su bili kubanski revolucionari prilikom sahrane 136 ljudi koji su poginuli u eksploziji broda. U jednom trenutku Če se nagnuo nad ogradom tribine. Tada sam ga fotografisao. I to samo jednom. On se posle povukao iza ograde i više ga nisam video.“
Zanimljiva je i sudbina fotografije. Kubanski list „Revolusion“ nije smatrao da snimak treba objaviti, i sve do 1967. fotografija je bila nepoznata. Te godine Korda je jednom italijanskom posetiocu dao kopiju fotografije. Kada je Če Gevara neposredno posle toga ubijen u Boliviji, fotografija je, za Kordu nepoznatim putevima, dospela u evropske i svetske medije i uskoro postala simbol buntovnika, revolucionara i uopšte mladih širom sveta. Korišćena je u razne svrhe: reprodukovana je na milionima postera, majica i sličnih stvari. Korda nam je rekao da on nikada nije dobio autorski honorar za fotografiju. Jedno vreme je pokušavao da uz pomoć raznih advokata ostvari svoja prava, ali nije uspeo. „Drugima je pripao novac, a meni slava“, osmehnuo se. „To je dobra podela“, dodao je. Korda je u svojoj zemlji kasnije dobio status zaslužnog umetnika i nastavio da se na Kubi bavi fotografijom. Upitao sam ga da li bih mogao da napravim nekoliko snimaka Čeove fotografije. Nije imao ništa protiv. Čak je ustao i stao pored nje. Napravio sam dva snimka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!