

Istorija nas uči
Pobegli od Istoka, stigli na Istok
Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Razvijeni svet je nepovratno obavijen internet opnom koja, mada se u poslednje vreme malo izduvala, i dalje obuhvata sve veću površinu i prodire sve dublje u tkivo modernih društava. U Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), pak, život se i dalje odvija uglavnom izvan internet sfere. Nedavno istraživanje lista „Vol strit “ pokazalo je da u proseku samo 19 odsto stanovnika CIE-e koristi internet, u poređenju sa 47 odsto u Zapadnoj Evropi. Najrazvijenije internet zemlje CIE-e su i ekonomski najrazvijenije: Češka, Poljska i Mađarska. Mobilni telefoni u CIE-i po broju premašuju kompjutere za četiri puta. Pristup internetu od kuće i dalje je skup i nije svima dostupan. Od onih Istočnih Evropljana koji ga poseduju, preko 92 odsto nije kupilo ništa na internetu u poslednjih šest meseci.
Većina analitičara se slaže da u suštini postoje tri glavna problema razvoju elektronske trgovine na internetu u zemljama CIE-e: mali broj korisnika interneta (zahvaljujući dobrim delom visokim cenama lokalnih telefonskih poziva), niske plate i nepoverenje u plaćanje preko kompjutera. Na ovo treba dodati i nekoliko čisto jugoslovenskih specifičnosti: mali broj personalnih kompjutera, skoro potpuno odsustvo (u masovnom smislu) debitnih i kreditnih kartica kao sredstava plaćanja, opštu nesklonost inovacijama i nezainteresovanost države da unapredi stvari i uhvati korak sa svetom.
Igrajući po pravilima koja se, dakle, razlikuju od onih na Zapadu, istočnoevropski internet biznismeni bili su prinuđeni da uvedu nove modele poslovanja koji bi u razvijenom svetu bili vrlo neobični, čak i smešni, ali koji na domaćim tržištima mogu da budu veoma efikasni. Na primer, retko gde se mogu sresti besplatne ponude: nema besplatne poštarine, nema besplatnih uzoraka, nema raznih dodataka. Zbog malog broja kreditnih kartica i još manje njihove upotrebe, plaća se vrlo često u kešu, u momentu preuzimanja robe. Solidan, ali spor biznis, vrlo različit od neverovatne brzine kojom se obavlja na Zapadu. Ipak, predviđanja stranih analitičara o razvoju internet ekonomije u CIE-i za 2001. su spektakularna: čak 758 miliona dolara, od kojih najveći deo otpada na Poljsku kao najveće tržište.
Ono što najviše fascinira u razmatranjima na ovu temu jeste da najveća pretnja elektronskoj trgovini u zemljama CIE-e, kako izgleda, neće doći od spore države ili kulturnih navika, već od najvidljivijih izdanaka stare ekonomije bazirane na „ciglama“, od oličenja tradicionalne ekonomije u kojoj je posedovanje velikih trgovačkih infrastruktura jedino merilo uspeha – supermarketa! Iako se na Zapadu već odavno smatraju prevaziđenom stvari, veliki šoping „molovi“ i hiper prodavnice pune kvalitetne i pristupačne robe i dalje predstavljaju pravo čudo u CIE-i. U Češkoj ljudi i dalje oblače svoja svečana odela kad idu u šoping. Čisto komercijalno iskustvo dobilo je zamenu u socijalnoj interakciji, u kojoj odlazak u šoping mol predstavlja „izlazak“! Ikea, Tesco, Sainbury’s, Homebase postaju svakodnevna imena i iza nekadašnje „gvozdene zavese“ i, kako izgleda, tamošnje stanovništvo to voli. U poređenju sa tim, upotreba čudne i strane naprave zvane kompjuter, učenje i vežbanje još apstraktnije izmišljotine zvane internet i probijanje kroz prave smetove nelogičnosti i loše upotrebljivosti koji zasipaju većinu neiskusnih i nedovoljno profesionalnih istočnoevropskih veb prezentacija predstavljaju preveliku žrtvu.
U toj trci dobro će proći oni koji se najbrže prilagode prirodi trgovine na netu: ne teraj me da mislim i pruži mi dobar razlog da kupim kod tebe, a ne u blještavom i mirišljavom hiper šoping centru. Prostora za nadmetanje i dalje ima, ali igra je postala mnogo ozbiljnija.


Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Od 2001. do 2007. na Beogradskoj tvrđavi obnovljeno je oko 40 objekata i delova utvrđenja, što je oko 30 000m2 bedema, zidova kapija, mostova... Sad je drveni most ispred Kralj kapije zabetoniran, a deluje da su “Beli orlovi” glavno znamenje ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja


Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu


Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport


Veštačka inteligencija danas može da obavi mnoge poslove i mnoge ostavi bez posla. Ali ne ume da kreči, promeni svećicu na autu ili postavi pločice u kupatilu. A oni koji umeju, zarađuju sve bolje
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve