
Bizarno reklamiranje
Novosadski splav pravi svadbu sa lažnim mladencima
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Razvijeni svet je nepovratno obavijen internet opnom koja, mada se u poslednje vreme malo izduvala, i dalje obuhvata sve veću površinu i prodire sve dublje u tkivo modernih društava. U Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), pak, život se i dalje odvija uglavnom izvan internet sfere. Nedavno istraživanje lista „Vol strit “ pokazalo je da u proseku samo 19 odsto stanovnika CIE-e koristi internet, u poređenju sa 47 odsto u Zapadnoj Evropi. Najrazvijenije internet zemlje CIE-e su i ekonomski najrazvijenije: Češka, Poljska i Mađarska. Mobilni telefoni u CIE-i po broju premašuju kompjutere za četiri puta. Pristup internetu od kuće i dalje je skup i nije svima dostupan. Od onih Istočnih Evropljana koji ga poseduju, preko 92 odsto nije kupilo ništa na internetu u poslednjih šest meseci.
Većina analitičara se slaže da u suštini postoje tri glavna problema razvoju elektronske trgovine na internetu u zemljama CIE-e: mali broj korisnika interneta (zahvaljujući dobrim delom visokim cenama lokalnih telefonskih poziva), niske plate i nepoverenje u plaćanje preko kompjutera. Na ovo treba dodati i nekoliko čisto jugoslovenskih specifičnosti: mali broj personalnih kompjutera, skoro potpuno odsustvo (u masovnom smislu) debitnih i kreditnih kartica kao sredstava plaćanja, opštu nesklonost inovacijama i nezainteresovanost države da unapredi stvari i uhvati korak sa svetom.
Igrajući po pravilima koja se, dakle, razlikuju od onih na Zapadu, istočnoevropski internet biznismeni bili su prinuđeni da uvedu nove modele poslovanja koji bi u razvijenom svetu bili vrlo neobični, čak i smešni, ali koji na domaćim tržištima mogu da budu veoma efikasni. Na primer, retko gde se mogu sresti besplatne ponude: nema besplatne poštarine, nema besplatnih uzoraka, nema raznih dodataka. Zbog malog broja kreditnih kartica i još manje njihove upotrebe, plaća se vrlo često u kešu, u momentu preuzimanja robe. Solidan, ali spor biznis, vrlo različit od neverovatne brzine kojom se obavlja na Zapadu. Ipak, predviđanja stranih analitičara o razvoju internet ekonomije u CIE-i za 2001. su spektakularna: čak 758 miliona dolara, od kojih najveći deo otpada na Poljsku kao najveće tržište.
Ono što najviše fascinira u razmatranjima na ovu temu jeste da najveća pretnja elektronskoj trgovini u zemljama CIE-e, kako izgleda, neće doći od spore države ili kulturnih navika, već od najvidljivijih izdanaka stare ekonomije bazirane na „ciglama“, od oličenja tradicionalne ekonomije u kojoj je posedovanje velikih trgovačkih infrastruktura jedino merilo uspeha – supermarketa! Iako se na Zapadu već odavno smatraju prevaziđenom stvari, veliki šoping „molovi“ i hiper prodavnice pune kvalitetne i pristupačne robe i dalje predstavljaju pravo čudo u CIE-i. U Češkoj ljudi i dalje oblače svoja svečana odela kad idu u šoping. Čisto komercijalno iskustvo dobilo je zamenu u socijalnoj interakciji, u kojoj odlazak u šoping mol predstavlja „izlazak“! Ikea, Tesco, Sainbury’s, Homebase postaju svakodnevna imena i iza nekadašnje „gvozdene zavese“ i, kako izgleda, tamošnje stanovništvo to voli. U poređenju sa tim, upotreba čudne i strane naprave zvane kompjuter, učenje i vežbanje još apstraktnije izmišljotine zvane internet i probijanje kroz prave smetove nelogičnosti i loše upotrebljivosti koji zasipaju većinu neiskusnih i nedovoljno profesionalnih istočnoevropskih veb prezentacija predstavljaju preveliku žrtvu.
U toj trci dobro će proći oni koji se najbrže prilagode prirodi trgovine na netu: ne teraj me da mislim i pruži mi dobar razlog da kupim kod tebe, a ne u blještavom i mirišljavom hiper šoping centru. Prostora za nadmetanje i dalje ima, ali igra je postala mnogo ozbiljnija.
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve