img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

MERIDIJANI

19. септембар 2001, 19:36 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Tokio: Ubistvo „kuma“

U Tokiju je u mafijaškom obračunu ubijen Šigejuki Harada (55), jedan od najvećih bosova mafije i predvodnik klana Kokusuikai. Policijski izvori navode da je Haradi neko pucao u stomak i da je u bolnici podlegao ranama. Zbog desetogodišnje recesije borbe između mafijaških klanova u Japanu ozbiljno su se zaoštrile, a obračuni postaju sve nemilosrdniji. Klanu Kokusuikai objavljen je rat u aprilu ove godine kada je tokom jedne noći u stotine manjih radnji i kancelarija u vlasništvu ove organizacije podmetnut požar. Organizacija Kokusuikai nije naročito brojna, ali se u Japanu smatra za jednu od najmoćnijih i najbogatijih. Finansira se reketiranjem vlasnika prodavnica u poznatim tržnim centrima Ginza i Šimbaši u Tokiju. Policija procenjuje da Konkusuikai ima 520 članova, najviše njih u Tokiju. U celom Japanu procenjeno je da je u mafijaške poslove uključeno 83.000 osoba. Ubistvo japanskog „kuma“ može značiti početak velike čistke i borbe za prevlast u japanskoj mafiji.

Frankfurt: Teško sa odštetom

Bivši nemački tehnološki gigant koji je za vreme nacističke Nemačke proizvodio gas za gasne komore trebalo je da se ugasi protekle nedelje i da se vrednost kompanije uplati u državni fond za kompenzaciju žrtvama prinudnog rada tokom Drugog svetskog rata. Dok je trajao sastanak upravnog odbora kompanije IG Farben na kome je rukovodstvo trebalo da donese konačnu odluku, ispred zgrade u Frankfurtu okupilo se na stotine demonstranata. Među njima je bilo više desetina vremešnih Jevreja koji su bili prinuđeni da rade za kompaniju koja je proizvodila sredstva za masovno uništavanje ljudi. Policija je morala da spreči grupu od dvadesetak mladih aktivista da ulete u zgradu kompanije i prekinu godišnji sastanak upravnog odbora. „Mi ovde ne držimo politički skup“, pokušao je demonstrantima da objasni visoki rukovodilac firme Ernst Krinke. Prema odluci odbora, firma neće uplatiti oko deset miliona nemačkih maraka u državni fond, jer sastanku nisu prisustvovali svi glavni deoničari. Krinke je objasnio da lične moralne stavove vlasnika kompanije ne treba mešati sa poslovnim odlukama. IG Farben nekada je bila jedna od najvećih hemijskih kompanija, ali su je saveznici nakon Drugog svetskog rata rascepkali. Od početka 90-ih zatrpana je brojnim tužbama, parnicama i zahtevima za odštetu osoba koje su za vreme rata bile poslate na prinudni rad u fabrici boja, lakova i gasova.

La Paz: Koka ili dolari

Bolivija se nalazi pred najvećim ustankom u tri decenije, kada je Če Gevara predvodio revoluciju. Napori američke vlade da kod južnih suseda suzbije uzgoj koke, biljke od koje se pravi kokain, vidljivi su i u Boliviji, ali su seljaci u ovoj južnoameričkoj državi spremni da pruže ozbiljan otpor, što bi moglo izazvati haos jer zemlja prolazi kroz jednu od najozbiljnijih ekonomskih kriza. Seljaci smatraju da je izbor između listova koke i američkih novčanica lak – treba izabrati koku. Oni su blokirali puteve i sukobi sa vojnim snagama u nekim delovima zemlje već su počeli. „Koka nije samo simbol otpora“, kaže Evo Morales, vođa političkog pokreta za zaštitu uzgajivača koke iz Čaparea. „Ona je simbol našeg dostojanstva i suvereniteta. Reč je o borbi između dve vrste zelene boje, boje kokinog lista i američkog dolara.“ Amerika je 1997. primorala vladu Bolivije da odbaci tzv. Plan dostojanstva i usvoji program po kome će uzgoj koke biti obustavljen do 2002, a za uzvrat ponudila ekonomsku pomoć. Bolivija je nekada bila treći na svetu proizvođač ove biljke, i procenjuje se da je do sada uništeno blizu 90 odsto plantaža. No, vladini uspesi na ovom frontu prouzrokovali su ogromnu nezaposlenost. Analitičari procenjuju da je velika sreća što seljaci nisu naoružani, jer bi se digli i na oružanu pobunu u zemlji gde je žvakanje koke deo viševekovne narodne tradicije. Od aprila prošle godine u sukobu sa vojskom koja je sprovodila vladin plan, poginulo je više od 40 seljaka, a preko 400 ih je ranjeno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure