img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za čitanje

Ko ovde čita

24. октобар 2001, 22:11 Isidora Bjelica, književnica
Copied

Jadan život pretvoriti u bajan

Jedan moj prijatelj tvrdi da Beograđani malo čitaju jer nemaju metro. Normalna osoba ne može nikako da čita u našem tramvaju ili autobusu. Ali, šalu na stranu, broj nepismenih je još uvek toliki da nije čudo da su nam raspadom ex-Jugoslavije tiraži postali tako bedni i jedino pisci koje kupuju i nepismeni (da im stoje) prelaze tiraže od deset hiljada. U čitankama su još uvek isti pisci, izgleda da nijedan režim neće vratiti u klupe Krakova, Grigorija Božovića, Dušana Đurovića, Vl. Velmar-Jankovića, Sibe Miličića, Nika Bartulovića, poznog Simu Pandurovića, Jelu Spiridonović-Savić, Dušana Nikolajevića, Jevtu Dedijera, Momira Nikolića, Boška Tokina, doktora Najdanovića, Justina Popovića itd.

Nijedna kamera nije registrovala u Skupštini da neki poslanik u časovima dokolice čita knjigu. Bilo koju i bilo kad. Nema šanse. Valjda misle da je to nepristojno, zato uredno čitaju žutu štampu. Dakle, ne čitaju poslanici, ne čita narod, đaci moraju da čitaju najgore. Ko zapravo čita u ovoj državi? E, pa na plaži se čitaju knjige, a pošto sve manje ljudi letuje i taj punkt je ukinut.

Ali za one usamljene, perverzne, sasvim apartne ličnosti koje još kupuju, posuđuju ili kradu knjige evo nekoliko sugestija za čitanje.

Prva je knjiga žanrovske impostacije koju Srbi obožavaju – psihoterapeutska. Ponekad, na nekoj tezgi ako lutate po pijacama videćete da neki prodavac međ’ prazilukom i kupusom drži knjigu koja se tiče samoanalize i psihoterapije. E, pa evo dakle jedne, najzad se kod nas u izdanju Knjigakomerca pojavila knjiga Majre Kolins Šta žene hoće. Korisna i za muškarce i žene, knjiga koja obećava da će naš bedni i jadni psihički i fizički život pretvoriti u bajan. Sve o seksu, orgazmu, braku, preljubi…

Zatim, Skot Tejlor i njegov Inat i Patrik Monro i Edvard Rudek sa Teorijom srpske zavere.

Tri psihijatra koja su odredila savremenu istoriju, doktor Rašković, doktor Karadžić i doktor Savić pod mikroskopom američkih obaveštajaca. Uz to, jednog bivšeg komuniste. To je fokus koji bi morao zainteresovati svakog Srbina ma koju političku opciju simulirao.

Najvažnije je ne čitati one pisce koje vam uredno preporučuju kritičari. Jedino strašniji od njih su dobitnici jedne od stotinak nagrada od raznoraznih ulja, do cepter šerpi u kojima bi bilo najkorisnije sve to smućkati, izdinstati, pa prosuti u jednu od Dišanovih vc- šolja. Ovo Dišanovih nije tu da bi se Verica Rakočević podsetila da ima razlike između đubreta i đubreta, u zavisnosti gde se prosipa, to je mogla da sazna na ovogodišnjem Oktobarskom salonu, ovde je reč samo o sudskom osiguranju.

Pored toga što čitaocima „Vremena“, budući su godinama antipravoslavno indoktrinirani (za ove novine je čak pisao i impotentni šizofrenik Petar Luković), ne mogu a da pored vladike Nikolaja ne preporučim i studije velikog srpskog filozofa i teologa prof. Dimitrija Najdanovića, čije bi knjige u svojoj biblioteci morao da ima svaki antikomunista bez obzira na konfesionalnu orijentaciju. U izdanju Slobodne knjige Vl. Maksimovića objavljeno je Najdanovićevo delo Svetosavlje, a priređivač te knjige, Željko Z. Jelić je i samostalno izdao pet Najdanovićevih ogleda o misli vladike Nikolaja pod simboličnim nazivom U senci vladike Nikolaja. Te tekstove ne treba da čitaju ateisti jer bi oni i od idiota napravili pravoslavca. A što se mene tiče, za idiote je bolje da su van naše svetosavske crkve. Kada sam u ovom hrišćanskom zanosu, a kako veoma retko imam priliku da se preko stranica „Vremena“ obraćam našoj inteligentnoj čitalačkoj publici, moram da iskoristim priliku i da preporučim dve od 24 knjige koje sam objavila, sama ili sa prijateljima i roditeljima. Pre svega moj roman Poslednji hrišćanin, koji obrazlaže poslednje dane u kojim će se razdvojiti večna materija od večnog Duha Svetoga, a zatim u najrecentnijoj produkciji izdvajam Apostole urbanog Beograda, moje portrete ličnosti koje su neimarile Beograd, gradile njegovu urbanu dimenziju bez koje ne bi bilo na ovim terenima ni rokenrola, ali ni „Vremena“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure