U planovima za narednu godinu, u koje je uključen i nastup u Jugoslaviji, Simens najavljuje dalji razvoj i nova radna mesta uprkos ekonomskim kretanjima koja ukazuju da je svet zagazio u recesiju
ZA SARADNJU: Albert Hohlajtner
Ako se po Božićnoj kupovini da proceniti stanje evropske privrede, onda bi trgovci u zapadnoevropskim metropolama mogli da posvedoče da smo već zagazili u recesiju. Iako su gradovi okićeni još od polovine novembra, roba izložena, popusti već krenuli, obim kupovine kudikamo je manji od onoga što se očekivalo. Na poređenje sa prošlom i pretprošlom godinom ne treba trošiti reči.
Kada tako stoje stvari sa onima koji prodaju relativno jeftinu robu i od trgovačke umešnosti najvažniji kvalitet im je da na brzinu obrlate kupca (ne davši mu vremena da razmisli da li mu je to što kupuje i po takvoj ceni zaista i potrebno), šta tek da kažu velike korporacije kod kojih se pregovori vode dugo, a uspeh im zavisi od neverovatnih faktora ili malih kolebanja na berzi.
U takvim okolnostima ni tako iscrpljeno i osiromašeno tržište kao što je jugoslovensko nije predmet potcenjivanja. To je bio jedan od razloga da austrijski ogranak kompanije Simens, inače zadužen za tržište bivše Jugoslavije, Slovačke i Mađarske, na svoju pres konferenciju na kojoj je predstavljen godišnji bilans kompanije pozove, pored austrijskih, i novinare iz regiona.
„Osnovni uslov da se pojavimo na nekom tržištu je da tamo za nas ima nekog posla“, rekao je za „Vreme“ Albert Hohlajtner, predsednik kompanije Simens Austrija, ocenjujući da je tržište u Jugoslaviji perspektivno u budućnosti.
TRANSFERTEHNOLOGIJE: Prema njegovim rečima, Simens Austrija namerava da sa istim programima nastupi u celom regionu. „Veoma je teško postaviti fabrike, ali nameravamo da proširimo naš razvoj i na zemlje u okruženju“, objasnio je gospodin Hohlajtner dodajući da pre svega misli na transfer tehnologije kao i na princip Simensa da zapošljava radnike na licu mesta, gde god za to postoje uslovi i potrebe. Sadašnji obrt Simensa u regionu je oko 500 miliona eura, što ostvaruje oko 1400 zaposlenih van Austrije. Inače, cela kompanija ima 19.482 zaposlena, gotovo dve hiljade više nego prošle godine, uz ambiciju da naredne godine ovaj broj poraste na 20.500 – onoliko koliko je firma imala 1997.
Simens Austrija nastoji da se uklopi u svetske trendove po kojima se profit pravi i u slučaju pada narudžbina (u slučaju Simensa taj pad je 26,3%, uz izvestan porast u prodaji od 4%). Na drugoj strani, već četiri godine prodaja po zaposlenom je u porastu i sada iznosi 282.000 eura.
Za mesto na kome će se medijima predstaviti godišnji bilans firme odabrana je fabrika vozova u Beču, tačnije hala u kojoj se sklapaju mahom kompozicije za metro i nadzemne vozove, tramvaji i Simensov novitet – autobus bez vozača (kreće se specijalnom trasom čija je izgradnja i održavanje jeftinije od postavljanja i održavanja šina). U Simensu su posebno ponosni na ovu fabriku koja godišnje obrne 700 miliona eura i u procesu je finalizacije kompozicija za Francusku, Sloveniju, Australiju, Maleziju i Veliku Britaniju. Prema rečima gospodina Hohlajtnera, obim posla u ovom pogonu je sada prilično veliki, za razliku od perioda od pre desetak godina kada je bilo vrlo malo posla: „To i jeste razlog što smo odlučili da vas pozovemo baš ovde.“
Inače, tek za informaciju našim menadžerima koji još uvek nisu uobičajili da medijima redovno predstavljaju rezultate svog poslovanja (ma kakvi oni bili), sve je prilično podsećalo na prezentaciju budući da je gospodin Hohlajtner sve rezultate i podatke ilustrovao na velikom platnu postavljenom iza stola za kojim je sedeo, a računarom koji ih je emitovao je upravljao lično, rutinski.
DOBREILOŠEVESTI: Objašnjavajući trenutnu ekonomsku situaciju, Albert Hohlajtner je diplomatski izjavio da „okruženje za biznis nije baš najbolje“, navodeći da je zbog procesa liberalizacije tržišta i vlasničke transformacije, što su posledice uključenja u Evropsku uniju, došlo do izvesnog oklevanja i odlaganja velikih investicija čak i u Austriji.
„Sve to ima veliki uticaj na naše poslovanje. Možda je ovo kroz šta sada prolazimo recesija, možda je nešto drugo, ali u svakom slučaju poslednjih meseci nije zabeležen rast“, rekao je gospodin Hohlajtner, dodajući da je 2001. godina za njegovu firmu, ipak, uspešna. Kao jedan od razloga za to naveo je njihovo fokusiranje na tržište u Austriji, gde su postignuti bolji rezultati, ali je to, s druge strane, uticalo na smanjenje izvoza.
Ne bežeći od loših vesti, Albert Hohlajtner je rekao da je firma imala promašaja poput investicija u novu karticu zdravstvenog osiguranja, u šta je mnogo uloženo, ali se država opredelila za drugog ponuđača. Takođe, projekti u oblasti nove ekonomije mahom su propali, prateći svetski trend u toj oblasti poslovanja.
Nasuprot tome, prema rečima predsednika Simens Austrija, ova kompanija ne štedi kada je ulaganje u razvoj i istraživanje u pitanju, za šta se godišnje potroši oko 670 miliona eura, što je trećina ukupnih ulaganja u ovu oblast u celoj Austriji.
„Naš princip jeste da ostvarujemo kooperaciju sa lokalnim firmama, a posebno smo zainteresovani za saradnju sa malim i srednjim preduzećima“, rekao nam je gospodin Hohlajtner nakon pres konferencije odgovarajući na pitanje mogu li se radnici u Jugoslaviji nadati novim radnim mestima, ako ne u Simensu, a ono bar u domaćim firmama koji bi mogle biti njihovi kooperanti. Na pitanje da li to znači da bi on ohrabrio one koji će u procesu privredne tranzicije u Jugoslaviji ostati bez posla da krenu u osnivanje sopstvenih firmi sa ciljem da postanu Simensovi kooperanti, gospodin Hohlajtner je odgovorio: „Svakako ih u tome ohrabrujem.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!