img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Metropolis

Prevoz

12. jun 2002, 15:19 S. Obradović
Copied

Zašto za privatne autobuse nema markica

Iz Miloševićeve zaostavštine raznoraznih retkosti Beograđanima je ostao i gradski prevoz, ovakav kakav je. Osim tramvaja (s kojima smo ipak ušli u XXI vek), trolejbusa i još pokojeg starovremskog autobusa GSP-a, prestoničkim ulicama kotrljaju se uglavnom rashodovana vozila raznih oktopada, banbusa, nar-tursa, mikija, šaraca i inih, imenih i bezimenih prevoznika, oduzimajući Beogradu deo obaveznog imidža koji, istovetnošću dizajna i boje javnog gradskog saobraćaja, ima svaka metropola.

U javni transport putnika privatnici su se svojevremeno uključili nekako spontano i na svoju ruku. Kada je bivši režim počeo da puca po mnogim šavovima, pa tako i duž gradskih tramvajsko-trolejbusko-autobuskih linija, a izraubovani ovlašćeni prevoznik počeo dobro organizovano da štrajkuje, privatnička samoinicijativa dočekana je opštim aplauzom građana. U vreme dok je Beogradom upravljao SPO, privatni prevoznici na gradskim ulicama su legalizovani. O brojnim, nikad proveravanim pričama o navodnim koncesijama koje su pojedini istaknuti espeoovci ubirali za pojedine linije koje su tada kružile gradom nećemo ni mi sada jer to nije tema ovog teksta.

Tek, otišli su socijalisti, otišli su espeoovci, a privatnici su i dalje ostali u gradskoj saobraćajnoj mreži. Nije sporno da bi u sadašnjim okolnostima i moglo da bude drugačije. Za kompletnu obnovu voznog parka Gradskog saobraćajnog preduzeća treba ne samo mnogo para (koje gradski budžet još zadugo neće imati) nego i dosta vremena. Takođe, nije sporno da Beograđani duguju zahvalnost privatnim prevoznicima zbog toga što bi bez njih gradski saobraćaj bio u stanju permanentnog kolapsa, a delimično i zbog toga što su ih ponovo naučili da se prevoz – naplaćuje.

Međutim, neshvatljivo je da, koliko je poznato, niko u prestonici do sada nije pokrenuo pitanje uključivanja privatnih prevoznika u sistem (javnog gradskog prevoza). Hoće se reći da, ako im se taj biznis isplati (a sva je prilika da je tako jer bi inače i sami davno odustali), onda bi morali da prihvate i neke standarde koji, uostalom, važe za servis javnog prevoza u svim velikim gradovima. Najpre, jednoobrazne karte (zar to i njima ne bi bilo jeftinije). Zatim, mesečne pretplatne karte, tzv. markice, morale bi da važe u svim vozilima koja obavljaju gradski prevoz, takođe i karte za više vožnji, pa pogodnosti za one koji, na primer, od kuće do posla i natrag svakodnevno menjaju dva ili više „prevoza“.

Ovih dana gradonačelnica Beograda Radmila Hrustanović najavila je za jesen raspisivanje novih tendera za privatne prevoznike u javnom gradskom saobraćaju. Tom prilikom obećala je građanima bolji prevoz što se ispravnosti vozila i njihovog unutrašnjeg komfora tiče. O eventualnom prevođenju privatnika u sistem, ni od nje – ni reči.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure