img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pun kufer marketinga (13)

Ubi me prejaka reč

07. avgust 2002, 17:09 Nadežda Milenković
Copied

"Natješaj" za radno mesto i pitanje "slovenske kakovosti"

Ako je suditi po našim medijima, sloboda govora je apsolutna. Pri tom ne mislim na to da svako može da kaže šta hoće (a može) i da za to ne snosi nikakve posledice (a i zašto bi kad drugi ne snose posledice ni za svoja (ne) dela), već na činjenicu da je svima dozvoljeno da objavljuju reklame na svom jeziku, koji pri tom nije zvanični jezik ove zemlje. Pa gde to još ima? Nigde, odmah da vam kažem. U drugim zemljama, u najboljem slučaju, možete da objavite oglas dvojezično – od čega profitiraju ne samo novine (jer platite dupli oglasni prostor) već i nacionalni interes, koji definitivno jeste očuvanje maternjeg jezika. Neke zemlje su toliko zabrinute za čistotu svog jezika da ne dozvoljavaju čak ni upotrebu odomaćenih engleskih reči i fraza. Za to vreme, u našim novinama čitate (to jest, ako umete) oglase na engleskom, nemačkom, francuskom… Možete da pronađete „natječaj“ za radno mesto ili da na televiziji saznate da je u pitanju „slovenska kakovost“… Dok je bilo: govori srpski da te ceo svet razume, nije valjalo. Sad kad je: govori kojim god jezikom hoćeš, mi ćemo to da emitujemo (za novac, naravno), opet se neko buni (ja!). Srećom, nije strancima baš sve tako lako. Ako ih i puštamo na mostu, ne znači da će preći i ćupriju. Sačekaćemo mi njih na krivini – čim sednu u kola. Možda u medijima mogu kako hoće, ali neće ga majci voziti po našim putevima, pa taman sto jezika da govore… osim ako ne nauče ćirilicu i to klinastu. Jesu saobraćajni znaci internacionalni, ali su objašnjenja ispod njih pisana miroslavljevim pismom pa čik odgonetni da je skretanje zabranjeno samo kamionima i to vikendom i praznicima.

Ne kažem da su mediji obavezni da očuvaju jezik ili da opismenjavaju sve kike bibić ovoga sveta, ali nekako mislim da su u obavezi da pišu i govore pismeno. Godinama slušam da su adrese sajtova: „dablve, dablve, dablve“ i niko da im objasni da može ili engleski: „dabl ju“ ili srpski: „duplo ve“. Ali, kad i „Politika“ sebi dozvoli da joj na titlovima piše „bi ste“ (odvojeno), onda valjda ne treba da me čudi kad šmizla, koja se lažno izdaje za novinara, mrtvo ozbiljno kaže: „da li bih ste bili ljubazni…“

Značaj jezika je mnogo dublji nego što obično mislimo. Reč ne mora baš da ubije, ali jezik i pravopis i te kako mogu da utiču na formiranje stavova cele nacije. Zašto Amerika i Engleska misle da im je sve dozvoljeno bez obzira na posledice po druge? Zato što sebi persiraju pa „ja“ pišu velikim slovom, a „ti“ i „vi“ malim. Kako to utiče na razvoj ličnosti, na nacionalni identitet i na odnos prema svetu – vidite i sami. Za razliku od njih, mi se s poštovanjem obraćamo drugima, a ne sebi, pa „vi“ pišemo velikim početnim slovom čak i kad se odnosi na množinu, što je nepravilno i što se takođe odražava na naše stavove prema sebi i svetu. Nije onda ni čudo što građanske slobode, civilno društvo, individualna odgovornost i individualna svojina nikako da se zapate kod nas. I što nas je tako lako ubediti da su uvek neki viši interesi važniji od naših. Jer, kako bi inače bilo moguće da vam banke ne daju vašu rođenu štednju? Ili vam daju, ali samo onoliko koliko one odrede i još vas reklamom ubeđuju:“isplati se“. Vraga se isplati. Pa još u prvom osnovne naučite da ako imate dve jabuke a neko vam pojede jednu… Ali, kad kažu da se isplati, vi treba da poverujete kako ste srećni što vam nisu pojeli obe jabuke, a mogli su. E, to je marketing.

Ako baš hoćete još dokaza o povezanosti gramatike i nacionalnog marketinga, poslušajte političare. Ne toliko šta, već kako pričaju – o sebi. I stari i mladi, sve češće o sebi govore u trećem licu jednine kao da su centurioni. (Ko voli Asteriksa, setiće se maestralnog dijaloga: „On je divan.“ „Ko – on?“ „Pa – vi.“ „A, on!“) Kad ih čujete da govore o sebi u množini, zabrinite se za našu budućnost.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure