
Peta gimazija
Ako hoćeš novogodišnji vaučer od države – moraš da daš JMBG roditelja
Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja
Prvog oktobra počeo je galopirajući finiš prelaska jugoslovenskog platnog prometa u poslovne banke, pošto je od tog datuma, u žestokoj međubankarskoj konkurenciji, počelo zaključivanje ugovora pravnih lica s pojedinim bankama o otvaranju računa s kojeg će se direktno vršiti plaćanja, u najvećem broju slučajeva potpuno bez posredstva Narodne banke Jugoslavije, to jest mimo famoznog Zavoda za obračun i plaćanja. Taj finiš okončaće se 1. januara 2003. godine kada će više godina odlagani novi zakon o platnom prometu i definitivno stupiti na snagu

Naša zemlja će napokon prestati da bude poslednja država u Evropi u kojoj se poslovne banke tretiraju kao „maloletnici“, koji ne mogu poneti odgovornost za ispravnost osnovne bankarske transakcije u korist svojih komintenata – ispravnost plaćanja. I više od toga, tada će zapravo jedna državna služba (služba platnog prometa koja je funkcionisala pod firmom ZOP-a ili nekadašnjeg SDK) prestati da personifikuje model „državnog finansijskog posredovanja“ koji je pod vidom borbe za finansijsku disciplinu decenijama „kontrolisao“ ne samo tekuće plaćanja nego i širenje lanaca nelikvidnosti, puštanje u opticaj „divljih emisija“ novca i menica i praktično „politički odobravao“ poresku evaziju socijalističkih giganata i režimskih preduzeća miljenika.
Iako je aparat ZOP-a imao i dobrih osobina i stručnih radnika i rukovodilaca i mada je on u određenim razdobljima unosio duh finansijske modernizacije u novčanu civilizaciju na našim prostorima, konceptualno – on se nije mogao „umestiti“ u jedan moderan finansijski sistem jedne prema svetu otvorene „privatne privrede“ u kojoj važi načelo slobode preduzetništva i pravilo da svako snosi rizik sopstvene odluke – a istovremeno je deformisao sve dosada isprobane modele tržišno opredeljene novčane politike. Pojednostavljeno, 1. januara naredne godine imaćemo platni promet kompatibilan modernom svetu i njegovim finansijskim standardima, onakav kakav odgovara savremenom bankarstvu i privatizovanoj i internalizovanoj privredi – u kojoj novac ne sme da čeka ni jedan jedini dan pa se plaćanje u zemlji i inostranstvu danonoćno može izvršiti i običnim nalogom i faksom i preko bankomata i mobilnim telefonom i e-mailom, a svim tim pomagalima moguće je dobiti i potpunu informaciju o stanju računa s koga se vrše takva plaćanja.
U najkraćem, šta sadrži novi zakon o platnom prometu s paketom pratećih podzakonskih propisa? Banke s učesnicima u platnom prometu, na osnovu podnetog zahteva, zaključuju ugovore o otvaranju i vođenju računa i na osnovu njega otvaraju račun na kojem će se voditi sredstva i preko koga će se vršiti plaćanja. Struktura tog računa se menja i od nove godine će sadržati fiksni identifikacioni broj banke (tri numerička mesta), broj partije računa (trinaest numeričkih mesta) i kontrolni broj (dva numerička mesta). Plaćanja između korisnika računa kod iste banke (transakcije internog platnog prometa) evidentiraju se „u realnom vremenu“, znači istovremeno kod pošiljaoca i primaoca novca. Plaćanja između lica koja imaju račune u različitim bankama šalju se u Žiro klirinški centar (ŽKC) u Narodnoj banci i evidentiraju na računima primaoca i pošiljaoca po potvrdi da su tamo obračunata – a ovaj centar je obavezan da o tim obračunima šalje preseke više puta dnevno kako bi učesnici platnog prometa mogli kontinuirano koristiti dnevni finansijski priliv. Izuzetno, kod hitnih i velikih plaćanja Narodna banka obavlja automatsku transakciju po sistemu bruto obračuna (sistem RTGS) između poslovnih banaka (u svojstvu kliring hausa).
Računi poslovnih banaka, inače, prenose se u Narodnu banku Jugoslavije.
Opisani sistem platnog prometa već je sve naše poslovne banke motivisao da starim i novim klijentima ponude čitav spektar načina plaćanja koja se mogu obavljati s jednog mesta u banci ili u samom preduzeću, tokom celog dana, s raznovrsnim varijantama uspostavljanja prioriteta plaćanja, s mogućnošću izdavanja naloga s naknadnim odabirom valute, uz povratne informacije različite dinamike i oblika i uz korišćenje raznovrsnih dodatnih vezanih ili slobodnih bankarskih proizvoda za neaktivirani ili dospeli priliv (hartije od vrednosti, dospeli instrumenti obezbeđenja plaćanja, itd.), te za obračunska plaćanja svih formi (kompenzacije, cesije, asignacije, itd.). Na kraju naše banke postaju doista banke koje u borbi za prodaju svojih „proizvoda“ stoje stvarno na usluzi partnerima koji su u stanju da stvore novac.

Uprava Pete gimnazije traži da deca koja žele da dobiju novogodišnji vaučer od države odaju odatke svojih roditelja

Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja

Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao

Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba

U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve