img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

07. мај 2003, 23:53 Redakcija Vremena
Copied

Presuda

Krenulo i ministru poljoprivrede Draganu Veselinovu. Opštinski sud u Novom Sadu naložio je „Građanskom listu“ da na ime nematerijalne štete isplati pomenutom ministru pola milona dinara. U saopštenju Veselinovljeve stranke, Koalicije Vojvodina, navodi se da je presudom od 21. aprila tekuće godine utvrđeno da je“Građanski list“ objavljivao neistine glede delovanja ministra Veselinova čime su mu povređeni čast i ugled. Ministar se poslednjih nedelja našao u središtu medijskog interesovanja zbog saobraćajne nesreće u kojoj je poginula devojka iz Beograda. Čulo se da bi Veselinov mogao iz razloga časti i ugleda da ponudi ostavku prvom ministru srpske vlade, ali se to nije dogodilo. Ministar i njegova stranka ocenili su da se i u tom slučaju vodi organizovana medijska hajka u cilju remećenja časti i ugleda visokog vladinog zvaničnika. Zato je presuda izrečena novosadskom „Građanskom listu“ simbolična jer je utvrđeno da su te novine na svojim stranicama u nizu tekstova iz februara prošle godine objavljivale neistine koje su imale za cilj, kako spočitava Koalicija Vojvodina, da omalovaže ministra Veselinova „kao ministra, čoveka i visokog vladinog funkcionera“. Da je ministar human čovek, pokazuje i namera da zasluženu sumu uplati u humanitarne svrhe. S druge strane, pripadnici medija sada imaju i Zakon o informisanju i mastilo sa presude „Građanskom listu“ još se nije osušilo, a poznati preduzetnik Miodrag Kostić, vlasnik MK Komerca, najavljuje tužbu protiv beogradskog dnevnika „Blic“ zbog objavljenih neistina povodom „šećerne afere“, čime se narušavaju njegova čast i njegov ugled.

Viza

Krenulo i srpskom ministru finansija Božidaru Đeliću. Izmenama Zakona o republičkim administrativnim taksama desetostruko su uvećane cene taksi koje stranci treba da uplate u republičku kasu prilikom dolaska, boravka i prolaza kroz Srbiju. Ulazak u Srbiju se umesto šest plaća 55 evra, tranzitna viza je sa 180 poskupela na 1800 dinara, a viza za jedan ulazak u Srbiju je sa 600 poskočila na 6500 dinara. Uredba Vlade stupila je na snagu 1. maja i trajaće do 30. septembra. Opet, za drugo oko u glavi nisu potrebne nikakve vize, štaviše, za one strance koji ostaju jedan dan biće dovoljna samo lična karta. Turistička organizacija Crne Gore procenjuje da će se poseta u letnjem periodu uvećati do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Budžetski deficit nastao povećanjem sredstava za borbu protiv organizovanog kriminala morao je nekako da se nadomesti pa je procenjeno da se to učini na ovaj način. Ljudi koji rade u turizmu nisu oduševljeni ovakvom odlukom, štaviše: „Umesto da privlačimo turiste, mi ih odbijamo“, konstatuje Radisav Stanković, direktor poslovnog udruženja turističkih agencija SCG „YUTA“, a premijer Živković smatra da ovakva odluka neće smanjiti broj stranih turista: „Radi se o turističkim propusnicama koje zamenjuju višestruko skuplje vize i olakšavaju ulazak u naču zemlju.“ Nije objavljena procena koliko će se novca sliti u republičku kasu niti je objavljena procena da li će novi režim taksi preusmeriti tranzitni saobraćaj na Bugarsku i Rumuniju gde ovakve nadoknade ne postoje. Jedanaest miliona stranih turista koji su onomad krstarili srpskim drumovima ostaće, izgleda, za dugo nedosegnut cilj.

Indeksi

Tim koji čini 16 osoba starosti od 21 do 37 godina uhapšen je zbog višegodišnjeg falsifikovanja indeksa Pravnog fakulteta u Beogradu. Strategija je bila sledeća: student koji iz nekog razloga nije želeo da polaže ispit kontaktirao bi sa ovim „stručnjacima“. Za 15 evra njegova fotografija bila je zamenjena slikom „poznavaoca materije“. Uz pomoć bubice i radio stanice on je uspešno polagao ispit. Nakon toga originalna fotografija vraćana je na mesto, a usluga je naplaćivana između 200 i 750 evra. Iako je javnost šokirana, među studentima ova tema nije tabu. Većina zna kome na svom fakultetu može da se obrati za uslugu ovog tipa. Pored pomenutog, postoji mnoštvo opštepoznatih načina na koje ocena za određenu nadoknadu može dospeti u indeks, ali je pitanje da li će se praksa kupovine ispita proširiti i na ostale fakultete i da li će se ona odnositi i na profesore. Nije zanemarljiva ni druga strana priče: kako će jedan lekar uspešno lečiti pacijenta ako je propustio čitavu oblast nauke ili kako će advokat odbraniti svog klijenta ako je završio fakultet na ovaj način.

Episkop

U procesu protiv vladike Pahomija svedočiće, pored ostalih, sveštenik Goran Arsić i monahinja Jovana, koji su u istrazi dali iskaze nepovoljne po Pahomija. U međuvremenu, protiv ovo dvoje pred Crkvenim sudom Eparhije vranjske, nije precizirano i zašto, pokrenut je istražni postupak. Svešteniku je, u skladu sa Ustavom Srpske pravoslavne crkve, kao zaštitna mera izrečena zabrana sveštenodejstvovanja do izricanja presude. U zvaničnom saopštenju Eparhije vranjske kaže se da „iako je po položaju Predsednik Crkvenog suda, s obzirom da se radi o njegovoj ličnosti, episkop vranjski g. Pahomije je izuzeo sebe iz ovog postupka, zbog objektivnosti i nepristrasnosti u radu Crkvenog suda, kojim će u ovom predmetu predsedavati sveštenik koji obavlja duznost arhijerejskog zamenika“. Vladika, međutim, opet u skladu sa crkvenim Ustavom, lično postavlja i razrešava dužnosti članove suda i eparhijskog namesnika. Na presudu epahijskog suda moguća je žalba sudu Patrijaršije kao drugostepenom organu. U ishod eventualnog žalbenog postupka ne treba sumnjati: Sveti arhijerejski sinod otvoreno se stavio na stranu vladike osumnjičenog za blud. Nije prvi put da sveštenik dođe u sukob sa episkopom i nikad episkop iz tog sukoba nije izašao kao poražen jer je crkvena administracija, u skladu s politikom Crkve, uvek na strani vlasti. A vrhovna vlast u svakoj eparhiji je, tako u Ustavu piše, upravo episkop. Nije, zbog toga, preporučljivo gledati šta vladika radi, već samo slušati šta govori.

Računica

Po onome što je ministar rada u Vladi Republike Srbije Dragan Milovanović saopštio novinarima može se zaključiti da će se broj nezaposlenih koji su u evidenciji Zavoda za tržište rada drastično smanjiti. Računica izgleda ovako: do kraja godine tržište rada će ponuditi 600.000 novih radnih mesta, što je za 100.000 više nego lane. U evidenciji zavoda nalazi se 940.000 imena, od kojih 600.000 njih radi na crno. Ovu optimističku procenu, međutim, kvari jedna sitnica: navedene brojke, o novim radnim mestima i radnicima na crno, identične su onima s početka godine a trećina godine je već prošla. Mnogi od nezaposlenih, rekao je ministar, ne žele da prihvate ponuđeni posao koji nije u njihovoj struci, već radije preko Zavoda koriste socijalne beneficije. S obzirom na to da po zakonu koji tretira ovu problematiku, usvojenom početkom godine, „staž“ na birou, odnosno korišćenje tih famoznih beneficija može trajati najviše devet meseci, da se ponuđeni posao može odbiti najviše dva puta, a treće odbijanje se kažnjava ukidanjem finansijske potpore, ni to neće biti problem. Nezaposlenih će na papiru biti u podnošljivom broju.

Smrt

Ratko Đokić (54) iz Podgorice, čije se ime često pominjalo povodom velike duvanske afere objavljivane u hrvatskom „Nacionalu“, ubijen je petog maja na parkingu jednog restorana u južnom delu Stokholma. Na njega su pucali i potom utekli dvojica mladića za kojima traga švedska policija. Prema pisanju „Nacionala“ u aprilu 2001. godine Stanko Subotić bio je najveći švercer cigareta na Balkanu i ortak sa vrhuškom sprske i crnogorske vlasti. Subotić je tvrdio da iza pisanja u novinama stoje Ratko Đokić i Ratko Knežević, što su ta dvojica demantovali. „Pretili su mi ljudi bliski Vladi Srbije i zato sam morao da pobegnem u inostranstvo“, objašnjavao je Đokić novinarima. „Đokić i Knežević su pokušali da me reketiraju“, odgovarao je Subotić. Dok su trajala prepucavanja, neko je ubio Blagotu Baju Sekulića, bliskog prijatelja Stanka Subotića. Potom je nastupilo zatišje s tim što je u Italiji zbog šverca cigareta trajala intenzivna istraga kojom su obuhvaćeni i neki značajni ljudi iz vrha crnogorske vlasti. Đokićevo ubistvo povezuje se sa sudskim procesom koji ovih dana treba da počne u Italiji. Nedavno je crnogorski list „Dan“ objavio informaciju da za umešanost crnogorske vrhuške u nedozvoljenu trgovinu cigaretama pred sudom u Italiji postoji ključni svedok. Mnogi su ga prepoznali u liku ubijenog Ratka Đokića.

Gradnja

Iako je, posle petooktobarskog prevrata, rečeno da se „divlja“ gradnja više neće tolerisati i da će takva delatnost biti i krivično gonjena, nadležni za opštinu Palilula, suočeni s velikim brojem bespravno izgrađenih objekata, opredelili su se za „meko“ rešenje, kao što je učinjeno mnogo puta do sada kada je u pitanju bespravna gradnja, i takav predlog uputili gradskoj vladi: ono što je izgrađeno bespravno a zadovoljava građevinske i urbanističke norme – da se uz plaćanje taksi legalizuje, ono što se može naknadnim građevinskim i administrativnim zahvatima uterati u normative – takođe. Kojim objektima spasa nema, da odluče stručnjaci iz Urbanističkog zavoda u saradnji sa opštinskim i gradskim vlastima. Novcem ubranim od legalizacije finansiraće se proširenje kapaciteta elektro, vodovodne i kanalizacione mreže. Samo na Karaburmi, jednom delu opštine Palilula, za svega nekoliko godina izgrađeno je više od 1500 stanova, ukupne površine preko 30.000 kvadrata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure