img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Što štetiš kad ti ne koristi

09. октобар 2003, 12:22 Dragan Ilić
Copied

Danima na televiziji Pink gledam serijal minijatura Laneta Gutovića pod nazivom „Ne može da škodi„. Od skoro emisija ima bolju opremu, Lane više ne sedi u desku i odjavljuje emisiju tako što pogleda iza sebe ka užurbanim Pinkovim novinarima koji vrte po rukama neke papiriće. Prolaze dani, ređaju se šale i štosevi, a ja razmišljam da li logo ove emisije odgovara sadržaju. Narodna mudrost često ume da bude dvosmislena, na kraju ne mora narod baš uvek da bude u pravu. U poslednjim epizodama Gutović se bavi muško–ženskim odnosima, naročito sa mlađim i starijim ženama. To je naravno, legitimna i omiljena kafanska tema, popularna koliko i odnosi između snajke i svekrve. No, da li zaista ono što ne škodi po definiciji i pomaže? Takvo poimanje života u startu se ograđuje od korisnih saveta ili akcija, već se okreće neobaveznim sadržajima koji eto – nikome ne škode. Sinonim za ovu filozofiju bila bi popularna fatalistička izreka „ko zna zašto je to dobro„. U depresivnoj i bezizlaznoj Srbiji fatalizam se mogao shvatiti kao nemogućnost da se bilo šta promeni, a svaka inicijativa bila je u startu osuđena na propast. Šta nam je onda preostalo – beskrajno pričanje u prazno, tek da prođe vreme i umanji osećaj nemoći, da ne kažem impotencije. Lane Gutović je tih nesrećnih godina radio na RTS-u jedan mnogo zanimljiviji serijal namenjen deci – „Pustolov„. Za razliku od kafanskog serijala za odrasle na Pinku, Pustolov je nudio avanturu, originalni humor i maštu u ogromnim količinama. Treba reći da je za to zaslužan i scenarista „Pustolova“, gospodin Andrić. Ako bolje razmislimo – logika korisnosti može se primeniti na mnoge stvari u Srbiji. Eto, biramo po ko zna koji put predsednika, šta će nam on – ne škodi, mora da koristi. Piše se novi ustav, nek stoji, leba ne traži, samo polako i uz dosta diskusije. U razgovoru sa gospodinom Mićunovićem na RTS-u, saznali smo od Bojane Lekić da Evropska unija neke standarde nudi samo na usvajanje – jer oko njih nema raspravljanja. Znači postoje stvari koje se podrazumevaju jer su mnogi ljudi već odlučili da su one korisne i ne treba im popravljanje. Ljudska prava, prava žena i dece – samo su neke od njih. Kasnije mi možemo polako da sednemo i uz kaficu ili pivce komentarišemo šta bi bilo kad bi bilo.

U kasnim noćnim satima, video sam na BK televiziji reportažu o obuci naših žandarma. Kažu instruktori da je obuka teška, ali da kazne nisu kao u američkim filmovima jer ne ugrožavaju dostojanstvo kandidata. Trening se obavlja u bazi u Petrovom Selu, pod najtežim uslovima. Emisija bi verovatno trebalo da mi ulije sigurnost i uveri me u sposobnosti čuvara zakona, ali ostaje mi doza blage jeze. Svaki vojni kamp, sa iscrpljujućim vojničkim drilom, naročito u mestu gde postoje duhovi crvenih beretki nije moja omiljena tema. Veoma bih voleo da vidim obuku naših policajaca u nenasilnoj komunikaciji – jer imam utisak da su tu još tanki. Pre uoptrebe sile, valjda dolazi priča, koja ne može da šteti – znači koristi.

Peti oktobar smo svi obeležili – kako je ko shvatio. Na TV B92 videli smo epizodu iz BBC-jevog serijala „Pad Miloševića“ pod nazivom „Kraj“. OK, već smo znali radnju i znali kraj, ali scene u kojima pokojni Premijer govori o Legiji deluju nestvarno – stvarno. Legija je došao glave i Miloševiću i Đinđiću u priči koja nema granicu između realnosti i fikcije, dokumentarnog i igranog, života i smrti. Sličan efekat imali su poslednji nastupi Ćuruvije i Stambolića. Legija je celoj priči dao pečat – svojom ubistvenom ulogom.

Što se tiče dileme o korisnosti priče – epilog smo dobili na snimku takmičenja u govorništvu koji je emitovao RTS. Besednici su naučili da pravilno mašu rukama, prave dramske pauze i podižu glas gde treba. Teme su bile bela kuga i terorizam. Lepo se govorilo, pominjali su se i Njegoš i Nemanjići ko što je red, a publika je oduševljeno aplaudirala. Govorništvo je očigledno opasno oružje (baš kao i trenirani žandarmi), ali je problem kako će ga ovi mladi ljudi u budućnosti koristiti. U Srbiji dug jezik i pandurski šamar tako često idu zajedno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure