img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetska energetska kriza

Tačer – sin, puč i nafta

02. septembar 2004, 14:48 Sonja Kovacs
Copied

Za najnoviju afričku aferu nije odgovoran samo Mark Tačer već, navodno, i američka, britanska i španska vlada, CIA i MI6

Kada je Mark Tačer u toku predizborne kampanje 1987. upitao na koji način bi mogao da pomogne svojoj mami, ledi Margaret Tačer, savetnik tadašnje britanske premijerke mu je odgovorio – „napusti zemlju“. Sjedinjene Države, gde je Mark Tačer u to vreme živeo, očigledno nisu bile dovoljno daleko da bi se sprečila hajka engleske štampe na „nesposobnog maminog sina“ koji je do dan-danas, zahvaljujući vezama gvozdene ledi, zaradio oko sto miliona evra. Iako je ledi Tačer u više navrata tvrdila da je njen sin u stanju da „Eskimima proda sneg, a Arapima pesak“, ona je verovatno i jedina koja veruje u njegove poslovne sposobnosti. Činjenica je, međutim, da se Mark Tačer u ulozi posrednika dovoljno često našao u pravom trenutku na pravom mestu i za to bio nagrađen visokim provizijama. Bilo kako bilo, on se iz Amerike seli na drugi kraj sveta, u Južnoafričku Republiku, gde je prošle nedelje za jedan od svojih poslova umesto provizije zaradio hapšenje zbog sumnje da je finansirao pokušaj svrgavanja vlade Ekvatorijalne Gvineje. „Za malo toga Britanci mogu biti zahvalni Marku Tačeru, ako se izuzmu njegove smešne poslovne eskapade“, piše nedeljnik „Gardijan“, „ali nam je makar umešanost sina bivše premijerke u puč početkom ove godine skrenula pažnju na zaboravljeni deo sveta.“

Za najnoviju afričku aferu nije odgovoran samo Mark Tačer već, navodno, i američka, britanska i španska vlada, CIA i MI6. To ne čudi s obzirom da su u pitanju bogata nalazišta nafte Ekvatorijalne Gvineje, a smena sadašnje vlade pomogla bi svima da osiguraju, odnosno poboljšaju svoje pozicije u ovoj zemlji. Isto kao i pre godinu dana, kada je pokušaj puča u Republici Sao Tome i Principe bio još jednom razlog Sjedinjenim Državama da se umešaju u konflikt i unutrašnju politiku jedne nezavisne države. Tri meseca nakon toga, američke naftne kompanije kupuju lincencu za naftne izvore u Gvinejskom zalivu i objavljuju program pomoći lokalnoj policiji Sao Tome i Principe, kao i nameru da izgrade vojnu bazu – scenario manje-više sličan onom u Sudanu i Nigeriji.

Iako su Sjedinjene Države posle Saudijske Arabije najveći svetski proizvođač nafte, od polovine devedesetih domaću naftu potroše automobili na američkim drumovima. Ostalu količinu tj. 55 odsto od ukupnih potreba Sjedinjene Države uvoze prvenstveno iz Kanade, Venecuele i sa Bliskog istoka. Otkako je u borbi protiv terorizma sve krenulo kako ne treba, a iz Iraka u zamenu za demokratiju, umesto tri miliona koliko je iznosila dnevna proizvodnja krajem 1999, stiže samo još 1,4 barela (barel=159 litara), Amerika je prinuđena da svoje potrebe za sirovom naftom podmiruje alternativnim izvorima u Africi. Iz istog razloga ona pažljivije pregovara s predsednikom Venecuele Hugom Čavezom iako su do sada Sjedinjene Države podržavale njegove protivnike, finansirajući više bezuspešnih državnih udara opozicije. Pobedu Čaveza na referendumu polovinom avgusta Vašington je prihvatio bez pogovora – između ostalog i zbog Čavezovog obećanja da će nastaviti kontinuiranu isporuku nafte.

Stručnjaci smatraju da će se uvoz nafte u Sjedinjene Države do 2025. zbog povećanje potražnje i istovremeno smanjene domaće proizvodnje povećati sa sadašnjih 55,7 na 71 odsto. Ista sudbina predviđa se i Zapadnoj Evropi. Uvoz nafte u Kinu, čija ekonomska moć svake godine poraste za devet-deset odsto povećaće se sa 31,5 odsto na 73,2 tj. za više od 40 odsto, što bi eventualno u budućnosti moglo biti uzrok za veće ekonomske sukobe među zemljama uvoznicima nafte.

Još 1993. godine Kina ne samo da je imala dovoljno nafte da podmiri sve potrebe domaćeg tržište već je jedan deo i izvozila. Otkako svaki drugi fotoaparat, svaki treći klima-uređaj i 25 odsto mašina za veš koji se prodaju u svetu na sebi imaju oznaku made in China, otkako se zbog privredne ekspanzije svakodnevno poboljšava životni standard 1,3 milijarde Kineza, koji umesto tradicionalnih bicikala sve više voze automobile, potražnja za sirovinama je sve veća. Prema procenama Cambrige Energy Research Associates, 40 odsto porasta svetske potražnje sirove nafte ide na račun Kine. Većina svetskih prizvođača automobila otvorilo je svoje filijale u Kini, čije je tržište vozila prošle godine zabeležilo porast od 70 odsto. Sudbina Kine zavisi od nafte, jer samo dovoljne količine mogu obezbediti dalji porast industrije a time bi se otvorila nova radna mesta i sprečili socijalni nemiri.

Glavni izvoznik nafte u Kinu su Saudijska Arabija i Iran, ali je Kina sa većinom zemalja u zalivu sklopila ugovor o zajedničkoj ekonomskoj i tehničkoj saradnji. Arapskoj strani, koja je zainteresovana i za ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom, odgovaraju ekonomski prosperitet ove zemlje i bolja saradnja kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta. Istovremeno, Kina se trudi da obezbedi što veću količinu nafte iz Rusije. Do kraja ove godine ruska vlada trebalo bi da odluči da li će novi naftovod iz Irkutska ići do kineskog grada Dačin ili u luku u japanskom moru.

Aktuelna politička situacija u Iraku, povećanje potražnje i smanjena proizvodnja razlozi su što su cene nafte u poslednjih nekoliko meseci dostigle nivo iz 1973. i 1979. Tada su skoku cena prethodili četvrti izraelsko-arapski rat, politika embarga i promena režima u Iranu, zbog čega su povećanje vrednosti barela i nestašica nafte bili očekivani. Da će američka laka nafta polovinom avgusta dostići cenu od 49,40 dolara, a vrsta brent iz Severnog mora 43,85, ipak je malo ko mogao da predvidi.

Proizvođači zemalja izvoznica nafte OPEK pokušavaju da umire uvoznike nafte, obećavajući povećanje isporuke za dodatnih milion barela dnevno. Postavlja se pitanje iz kojih izvora će doći nafta. Pouzdane rezerve za sada se nalaze samo u Saudijskoj Arabiji koja svakog trenutka može postati meta terorističkih napada. Osim toga, novih velikih nalazišta nafte nema – jedino veće naftno polje u poslednjih trideset godina pronađeno je u Kazahstanu. Razvijanje velikih nalazišta je sve skuplje i predstavlja investiciju za čiju je amortizaciju potrebno 10 godina, odnosno rizik koji većina prizvođača zbog relativno niskih cena nafte krajem devedesetih nije htela niti mogla da priušti.

Pri potrošnji nafte na sadašnjem nivou, danas poznate rezerve bile bi dovoljne za naredne 43 godine. I onda je više neće biti. Ovakvi proračuni su više špekulacija, jer se naftne rezerve uz pomoć savremene tehnologije uvek mogu povećati. Ipak, one neće trajati beskonačno. Korišćenje novih prirodnih resursa za dobijanje energije biće u svakom slučaju neminovna promena, koja bi u odnosu na naftu bila ako ne jeftinija, onda humanija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Obraćanje Zohrana Mamdanija nakon što je postao gradonačelnik Njujorka

SAD

07.novembar 2025. Slobodan Kostić

Gradonačelnik Njujorka: Zohran Mamdani je sve, što ne bi smeo da bude

„Ja sam mlad, uprkos svim mojim naporima da ostarim. Ja sam musliman. Ja sam demokratski socijalista. I što je, navodno, najpogubnije od svega — odbijam da se zbog toga izvinjavam”, govorio je u kampanji za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani i osvojio srca Njujorčana

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure