Važan deo implementacije projekta „Haški tribunal – put suočavanja s prošlošću“ jesu radionice za srednjoškolce i studente u okviru kojih se u otvorenom i neposrednom dijalogu razmatraju ključna pitanja vezana za procese saznavanja istine o sukobima u nedavnoj prošlosti i odnosi sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Radionice su organizovane u Beogradu (tri puta), Leskovcu, Kraljevu, Kragujevcu, Novom Pazaru, Priboju, Zrenjaninu i Novom Sadu. Jedna od najinspirativnijih i najsadržajnijih bila je radionica sa gimnazijalcima u Novom Pazaru, koju je Inicijativa mladih organizovala u saradnji sa nevladinom organizacijom „Urban in“ 30. juna 2004. Mladi Novopazarci imali su priliku da tri i po sata provedu u razgovoru sa Aleksandrom Milenov, predstavnikom sekretarijata MKSJ-a, i Đorđem Đorđevićem, predstavnikom UNDP-a.
U prvom krugu razgovora iskristalisali su se sledeći stavovi učenika: „krivac ima ime“, „odgovornost se mora personalizovati“, „moraju se otvoriti sve arhive“, „sve strane u ratu činile su ratne zločine“, „zločini nisu izvršeni u moje ime“…
Mladi su govorili i o različitim stavovima o Haškom tribunalu koji preovlađuju u njihovoj bližoj okolini: „Tribunal je merodavan“, „pristrasan je jer sudi samo Srbima“, „kazne su neprimereno male“, „treba da se sudi pred domaćim stanovništvom“, „dobro je što se sudi van zemlje, jer je samo tako moguće da bude nepristrasan“…
Učesnici radionice su odnos javnosti prema Haškom tribunalu povezali sa rezultatima skoro završenih predsedničkih izbora, iznoseći uverenje da veća podrška Borisu Tadiću nego Tomislavu Nikoliću govori i da je među građanima veći broj onih koji su za saradnju sa Hagom.
Govoreći o granici između kolektivnog i individualnog, Đorđe Đorđević je apostrofirao da je kolektivna odgovornost logika rata, dok mirnodopskom okviru pripada individualna odgovornost.
Po završetku radionice mnogo učesnika je izrazilo želju da postanu volonteri Inicijative mladih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.