img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Na čelu svetske „vlade“

18. januar 2006, 18:14 Marko Savić
Copied

Kada se sve sabere, predsedavanje G8 sigurno će doprineti povećanju ruskog prestiža, ali i iznova pokrenuti kritike na njen račun

Početkom ove godine, prvi put u istoriji, Rusija je preuzela predsedavanje u grupi najrazvijenijih industrijskih zemalja sveta G8. Odmah posle prošlogodišnje najave u Škotskoj, moglo se primetiti da je to prilika koju su Rusi dugo čekali i za koju su se dugo pripremali. Bez preterivanja, već sada se može reći da će samit G8 u Sankt Peterburgu, polovinom ove godine, biti jedan od najznačajnijih događaja u zemlji u 2006. Još od jula prošle godine, kada je završen samit G8 u Glenglisu, u ruskim medijima česte su izjave domaćih političara da će 2006. biti godina Rusije, obeležena jačanjem njene međunarodne pozicije. Iznad svega, to je još jedna zgodna prilika da se domaće javno mnjenje ubedi da njihova zemlja igra jednu od glavnih uloga na svetskoj političkoj sceni, koja joj je ranijih godina često bila osporavana. Ove godine, makar i simbolično, Rusija ima priliku da vodi svetsku vladu.

NA REPU: Uloga i status Rusije u G8 dugo su se dovodili u pitanje. Iako njeni predstavnici prisustvuju sastancima ove neformalne svetske vlade već 12 godina, Rusija je postala članica 1997. Kako Amerikanci često ističu, Rusiji je ponuđeno članstvo u G8 da bi se ohrabrili demokratska stremljenja i ekonomski razvoj. Njeni predstavnici još uvek ne učestvuju kao punopravni članovi na sastancima vezanim za finansijske aktivnosti grupe, tako da je to povod ruskim kritičarima da osporavaju njeno punopravno članstvo. Osim toga, Rusija je, po mnogim kriterijumima, u G8 ubedljivo – osma. Pre svega, po ekonomskoj razvijenosti ona je daleko iza svojih partnera iz Amerika, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i Japana. Isto bi se moglo reći i za vladavinu prava, obezbeđivanje stabilnih uslova za ulaganja i biznis, kao i u poštovanju ljudskih prava. Od kada je došao na vlast, ruski predsednik Vladimir Putin nastoji da svoju zemlju što više približi Grupi osam. Uz sva njegova nastojanja, način na koji vodi zemlju, često se na Zapadu doživljava kao autoritaran, tako da je Moskva stalno na udaru kritika zbog gušenja demokratskih procesa i kršenja ljudskih prava. Ipak, Rusija spada u najuticajnije zemlje na svetu, i uz to raspolaže ogromnim resursima nafte i gasa, pa ako treba tražiti razloge njenog prisustva u G8, nafta i gas su sigurno među glavnim.

Za razliku od prošlogodišnjeg samita, kada je glavna tema bila otpis dugova najsiromašnijim zemljama sveta, naredni će se baviti energetskim problemima. Kako je najavio Vladimir Putin, glavno pitanje biće sigurnost u snabdevanju energijom, prvenstveno naftom i gasom, uz već standardna pitanja vezana za borbu protiv terorizma i širenje zaraznih bolesti. Ukratko, o svemu najboljem što Rusija može da ponudi svetu biće raspravljano tokom ove godine. Njegove poruke najozbiljnije su shvatile zemlje OPEK-a, koje su pred kraj prošle godine pohitale da od Moskve zatraže garancije da će Rusija i dalje pratiti one koje diktira ovaj kartel.

Ruski predsednik uložio je mnogo truda u poslednjih nekoliko godina da svoju zemlju predstavi kao sigurno mesto za strane investicije i – kao sigurnog snabdevača naftom i gasom. Pre svega, on želi da pokaže da se na rusku naftu i gas može računati u narednim decenijama. Samit u Sankt Peterburgu trebalo bi da bude velika prilika da se Rusija predstavi kao jedan od stožera globalne ekonomije, umesto snabdevača sirovinama. Ambiciozni planovi vezani za izgradnju baltičkog gasovoda, koji bi direktno povezao Rusiju sa Nemačkom, bez zemalja posrednika, kao i za izgradnju pacifičkog naftovoda, koji bi olakšao snabdevanje energentima Japana i SAD, trebalo bi da počnu da se ostvaruju ove godine.

POČETAK SA KRITIKOM: Samit u Sankt Peterburgu trebalo bi da bude kruna napora za stvaranje svojevrsnog energetskog pakta Rusije sa najrazvijenijim zemljama sveta, po kome bi Rusija bila siguran snabdevač energentima, dok bi najbogatije zemlje uzvratile investicijama u rusku ekonomiju.

Međutim, početak ruskog predsedavanja G8 počeo je sa kritikama. Novogodišnji energetski sukob sa Ukrajinom, kako se sada čini, Rusiji uopšte nije bio potreban. Posledice zavrtanja ventila osetila je cela Evropa, a razlozi za to se teško mogu objasniti kao isključivo ekonomski. Odmah su pokrenute stare kritike, kako Rusija u političke svrhe koristi zavisnost svojih suseda od njenih energetskih isporuka. Ni brzo sklopljen novi sporazum sa Ukrajincima nije uspeo da ubedi Evropljane da će se Rusija u budućnosti ponašati odgovorno. Posledice novogodišnjeg hlađenja radijatora videće se u julu. Kako stvari sada stoje, Putin će više odgovarati na pitanja nego zaključivati unosne ugovore.

I što se investicija tiče, situacija nije mnogo povoljnija. Vlasti u Kremlju se dugo trude da ih ohrabre, ali suđenje Mihailu Hodorkovskom već dugo baca senku na te napore. Rusija do sada nije uspela nikoga da ubedi da proces nije vođen iz političkih razloga i samo je dovela u pitanje sigurnost privatnog vlasništva u zemlji, što baš i ne ohrabruje strane investicije.

Kada se sve sabere, predsedavanje G8 sigurno će doprineti povećanju ruskog prestiža, ali i iznova pokrenuti kritike na njen račun. Rusija je pre svega na udaru zapadnih zemalja zbog gušenja demokratskih sloboda. Najnoviji zakoni o ograničavanju rada i stavljanja pod kontrolu nevladinih organizacija dočekani su na nož i u Americi i u Evropskoj uniji. Ubrzo posle izglasavanja pomenutih zakona, dvojica američkih senatora predložili su da se Rusiji oduzme članstvo u G8. Zatim, njena politika u vezi sa nuklearnim programom Irana ne podudara se sa stavovima evropskih saveznika, a još manje sa stavovima SAD. Uz to, Rusija podržava nedemokratske režime u centralnoazijskim republikama.

Po svemu sudeći, u Sankt Peterburgu se neće tako lako doći do zajedničkih stavova po tim pitanjima. Mnogo više saglasnosti trebalo bi da bude oko rata protiv terorizma, kao i nastavka politike otpisa dugova najsiromašnijima. Rusija je već predložila da se borba protiv siromaštva proširi i na bivše sovjetske republike, kao i da se ceo proces ubrza.

Sve u svemu, u Sankt Peterburgu, kao i na ostalim skupovima koji prate rad G8, biće mnogo više varnica nego na brojnim prethodnim. Prema rečima ruskog analitičara Nikolaja Petrova, „biće veoma važno za predsednika Putina da pokaže da Rusija nije samo mlađi partner u ovom uticajnom klubu, već članica koja može sigurno predsedavati klubom“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure