img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Neizvesnost zvana Hamas

01. februar 2006, 19:32 Marko Savić
Copied

Posle pobede palestinske militantne organizacije Hamas na parlamentarnim izborima održanim prošle srede neizvesnost se ponovo nadvila nad Bliskim istokom. Uprkos prognozama koje su najavljivale tesnu pobedu do sada vladajućeg Fataha, to se nije dogodilo. Ukratko, Hamas je na izborima ubedljivo pobedio, osvojivši 76 od ukupno 132 poslanička mesta, i nalazi se u poziciji da formira vladu, što mu je palestinski predsednik Mahmud Abas već ponudio

Malo je reći da je pobeda Hamasa izazvala zaprepašćenje širom sveta i da je dovela u pitanje sve što je do sada postignuto u mirovnom procesu između Izraela i Palestine. Hamas se nalazi i na američkom i na evropskom spisku terorističkih organizacija, do sada je izveo na desetine terorističkih napada u kojima su stradale stotine Izraelaca. U njegovoj povelji kao jedan od glavnih ciljeva stoji uništenje Izraela i stvaranje palestinske države od „reke Jordan do obale mora“. Do sada je negirao sve sporazume između Izraela i Palestine i najavljivao da ga oni ne obavezuju. Crne prognoze već predviđaju da se mirovni proces može vratiti na situaciju pre sporazuma iz Osla 1994, i možda dovesti do građanskog rata među Palestincima. Naravno, ima i onih koji predviđaju da će Hamas, kada jednom bude uvučen u političke procese, morati da popusti, i da će vremenom postati obična politička stranka.

ŠOK U SVETU: Zapadni mediji izborne rezultate karakterišu kao „šokantne“, „razočaravajuće“, „iznenađujuće“, a takve su i izjave političara. Iako su svi strahovali od uspeha Hamasa, kao da niko nije očekivao da organizacija koja se nalazi na spisku terorističkih ubedljivo pobedi na demokratskim izborima. Počev od američkog predsednika Džordža Buša, preko evropskih lidera do izraelskih zvaničnika, svi su se složili da neće podržati vladu u kojoj „sede teroristi“, a koju predvodi organizacija koja se zalaže za uništenje Izraela. Zapretili su obustavljanjem pomoći Palestinskoj upravi ukoliko se Hamas ne odrekne terorizma i ne prizna Izraelu pravo na postojanje. U sličnom tonu izjavu je dao i generalni seretar UN-a Kofi Anan u ponedeljak, posle sastanka tzv. bliskoistočnog mirovnog kvarteta u kome se nalaze SAD, EU, UN i Rusija. Anan je rekao da će „svaka buduća pomoć biti uslovljena posvećenošću nove palestinske vlade principima nenasilja, priznanjem Izraela i prihvatanjem dosadašnjih sporazuma“. Anan je dodao da „ukoliko se Hamas od militantne organizacije transformiše u normalnu političku partiju, međunarodna zajednica moći će da radi sa njim“.

Pobeda Hamasa može se nazvati šokantnom, ali je teško reći da predstavlja iznenađenje. Da može da dobije izbore, Hamas je pokazao prošlog decembra na lokalnim izborima, kada je osvojio ubedljivu većinu u svim većim gradovima na Zapadnoj obali. Većina analitičara slaže se da su na pobedu Hamasa odlučujuće uticali teška ekonomska situacija u Palestini, nesposobnost dosadašnjih palestinskih vlasti da uvedu red u zemlji i njegov čvrst stav prema Izraelu. Suočen sa optužbama za korupciju, kao i unutrašnjim podelama, Fatah jednostavno nije mogao da pobedi. Za razliku od Fataha, Hamas je igrao na karte moralnog čistunstva, borbe protiv korupcije, i sa svojim bolnicama, prihvatilištima, sirotištima i ostalim socijalnim ustanovama za pomoć širokim slojevima stanovništva uspeo da pobedi. Palestinci su jednostavno želeli promene i smatraju da Hamas može da ih donese.

IZBOR: Ipak, pobeda na izborima je jedno, a ispunjavanje predizbornih obećanja nešto drugo. Pošto su došli na vlast, lideri Hamasa su pred (za njih) neprijatnim izborom: ili odricanje od terorizma i priznanja Izraelu prava na postojanje, ili ukidanje međunarodne pomoći i izolacija. Da bi bilo koja palestinska vlada funkcionisala, neophodna joj je međunarodna pomoć, koja je proteklih godina iznosila u proseku oko milijardu dolara godišnje. Bez strane pomoći, za Hamas će biti gotovo nemoguće da uspostavi vlast u Palestini. Ipak, za sada ne pokazuje nameru da se odrekne dosadašnje politike. Ismail Hania, nosilac Hamasove izborne liste, izjavio je da „pomoć ne sme biti mač nad glavama Palestinaca i materijal za ucenjivanje Hamasa i pokreta otpora“. U iščekivanju narednih poteza palestinskih vlasti, pre svega formiranja nove vlade, Hamas i međunarodna zajednica nalaze se u klinču. Lideri Hamasa za sada izjavljuju da zaslužuju da dobiju šansu i nude međunarodnu kontrolu nad sredstvima koja bi Palestina mogla da dobije. Podsećaju da su se do sada pridržavali svih sporazuma o primirju sa Izraelom, ali i da ne mogu da se odreknu svoje politike „dok traje okupacija“.

Američka administracija je bez uspeha pokušala da utiče na Mahmuda Abasa, da uslovi izlazak Hamasa na izbore odricanjem od terorizma. Kako se to nije dogodilo, može se reći da ceo svet sa zebnjom očekuje formiranje naredne palestinske vlade. Kako će ona izgledati i ko će u nju ući, još nije poznato. Suočeni s velikim pritiskom iz inostranstva, lideri Hamasa su najpre ponudili Fatahu stvaranje koalicione vlade, ali se i članovi i simpatizeri Fataha tome protive. Zatim je bilo reči i o stvaranju tehnokratske vlade, kako bi se smanjio međunarodni pritisak, ali ni njeno formiranje više nije izvesno.

Ne zna se ni kada će nova vlada biti formirana. Očekuje se da pregovori između Abasa i Hamasa o formiranju vlade počnu krajem ove nedelje u Kairu, uz posredničku ulogu Egipta. Ukoliko Hamas i uspe da formira vladu, novi sukobi se tek očekuju.

Odmah po objavljivanju izbornih rezultata, širom Palestine došlo je do protesta pristalica Fataha. Uz parole „nećemo vlast Hamasa“ i pozive Mahmudu Abasu da podnese ostavku, gnevne pristalice Fataha marširale su ulicama palestinskih gradova. Jedna grupa demonstranata provalila je i u zgradu palestinskog parlamenta. Na više mesta došlo je do sukoba sa simpatizerima Hamasa koji su proslavljali pobedu, i koji nisu prošli bez žrtava. Prvi veliki test za Hamas biće preuzimanje vlasti mirnim putem, i ukoliko mu to pođe za rukom, Palestinci se mogu nadati nacionalnom jedinstvu. Ozbiljnija konfrontacija između njih lako bi mogla da se pretvori u katastrofu.

NEDOUMICE: Drugo veliko pitanje je stvaranje objedinjenih palestinskih snaga bezbednosti. Haled Mešal, jedan od lidera Hamasa, već je najavio da će i naoružane pristalice Hamasa ući u sastav palestinskih snaga bezbednosti, kao i da će Hamas raditi na stvaranju palestinske armije. Mešal je takođe izjavio da će „Hamas poštovati dosadašnje sporazume sa Izraelom“. Ipak, što se formiranja novih palestinskih snaga bezbednosti tiče, prva pretnja došla je od sadašnjih komandanata palestinskih službi, mahom naklonjenih Fatahu, koji su upozorili Hamas „da se ne meša u palestinske službe bezbednosti“.

Pobeda Hamasa izazvala je najviše nedoumica u Izraelu. Odmah posle objavljivanja izbornih rezultata, izraelske vlasti odbacile su mogućnost bilo kakvih pregovora sa Hamasom. Ehud Olmert, v.d. izraelskog premijera, izjavio je: „Nećemo pregovarati sa militantnom organizacijom koja poziva na uništenje Izraela.“ I bivši premijer Šimon Peres rekao je da Izrael „ne bi pregovarao ukoliko Hamas ne izmeni politiku“. „Ako oni ne žele da razgovaraju, ne možete ih na to prisiliti.“

Prema ispitivanjima javnog mnjenja u Izraelu, više od polovine stanovništva smatra da treba pregovarati sa Hamasom ukoliko se odrekne nasilja. Ipak, uoči parlamentarnih izbora u Izraelu, zakazanih za 28. mart, za očekivati je da se aktuelna vlada uzdrži od bilo kakvih ishitrenih poteza.

GREŠKE: Ukoliko bi se za pobedu Hamasa tražili krivci, mnoge od strana koje su posredno ili neposredno učestvovale ili imale uticaja na palestinske izbore, našle bi ih ukoliko bi se pogledale u ogledalo. Fatah, koji je do sada bio na vlasti, ima mnogo razloga da žali za propuštenom prilikom. Sve vreme je imao podršku gotovo celog sveta, na raspolaganju mu je bila i međunarodna finansijska pomoć, a donedavno je imao i podršku većine Palestinaca. Mahmud Abas, lider Fataha i palestinski predsednik, nije uspeo da stane na put korupciji, da uspostavi bilo kakvu vlast na palestinskim teritorijama, kao ni da razoruža palestinske militantne organizacije, što je do sada obećavao. Sada je u situaciji da se i njegov položaj dovodi u pitanje. On je glavni izraelski partner u mirovnim pregovorima, a ukoliko se oni ne nastave, pitanje je da li bi mogao da se održi na sadašnjem položaju. Umesto boljeg života, manje siromaštva i više novih radnih mesta, Palestinci su do sada dobili samo opštu anarhiju. Stoga ne čudi da je većina mislila da, ukoliko svoj glas da Fatahu, glasa za produžetak takvog stanja.

Abas nije uspeo da okupi i ujedini sve frakcije unutar Fataha, koji se samo nekoliko meseci pre izbora hronično podelio između mladih lidera koji još nisu dobili svoju šansu i stare garde koja se nalazi na svim rukovodećim mestima. Za prošlonedeljni neuspeh lideri Fataha mogu da krive jedino sebe.

Većina analitičara se slaže da ni američka administracija nije učinila dovoljno da ohrabri i podstakne Mahmuda Abasa u njegovoj nameri da razoruža militante i da stvori vladinu mrežu socijalnih ustanova koje bi mogle da se porede sa Hamasovim. Simptomatično je da je Hamas pobedio na izborima koji su ocenjeni kao demokratski. Za aktuelnu američku administraciju širenje demokratije po „problematičnim“ regionima sveta jedan je od prioriteta. U parlamentima svih bliskoistočnih zemalja koje imaju iole demokratske izbore nalaze se islamisti, a ponegde, na primer u Libanu, i poslanici iz organizacija koje su na listi terorističkih. Palestina je tu jedinstven slučaj jer je Hamas u poziciji da formira vladu. Čudno je samo to što se američka administracija gotovo uvek „iznenadi“ rezultatima koje demokratski izbori mogu da daju.

I Izrael snosi deo krivice. Ograđivanje Zapadne obale, izuzetno oštre reakcije na napade palestinskih ekstremista i stalno uništavanje palestinske ekonomije doprineli su da većina Palestinaca ne vidi kraj beznađu u kome se nalazi. Ukoliko se situacija posmatra iz tog ugla, čak ni pobeda Hamasa ne može je učiniti mnogo težom.

Naravno, nije isključeno da Hamas na vlasti bude neki novi Hamas, koji će se jednog dana odreći nasilja. Ipak, za razliku od PLO-a, koji je prešao put od terorističke organizacije do partnera u mirovnim pregovorima sa Izraelom, čini se da Hamas mora da prođe mnogo trnovitijom stazom jer je do sada bio mnogo radikalnija organizacija. Posle izborne pobede, čini se da su mu najpotrebniji predah i šansa da se konsoliduje na vlasti. Šta će se dešavati kasnije, pokazaće vreme.

Predani cilju

Reč Hamas na arapskom znači predanost, žar. Ime Hamas predstavlja akronim izraza Harakat al Mukavima al Islamija, u prevodu – Islamski pokret otpora. Sadašnja organizacija Hamas nastala je 1985. kao ogranak Egipatske islamističke organizacije Muslimanska braća. U vreme nastanka nije bio teroristička organizacija, već je zagovarao povratak islamskim vrednostima i vodio je bolnice, sirotišta i škole za napuštenu decu. Sa početkom Prve intifade 1987, Hamas počinje da dobija današnji oblik i strukturu. U povelji koju je izdao 1988, prvi put se kao jedan od ciljeva navodi uništenje Izraela i oružana borba protiv okupacije. Duhovni lider Hamasa postao je šeik Ahmed Jasin, a među osnivačima se nalaze i Mahmud Zahar, Abdelaziz al Rantizi, Haled Mešal i ostali.

Hamas se sastoji od tri odvojena krila: političkog, obaveštajnog i vojnog. Političko krilo predvodili su najbliži saradnici Ahmeda Jasina, među kojima se nalazi i Mahmud Zahar, kao i Abdelaziz al Rantizi. Vojno krilo naziva se Iz al Din al Kasam, ili Al Kasam brigade. U početku organizacija nije bila zabranjena, ali posle ubistva dvojice izraelskih vojnika 1988, Hamas je zabranjen, a šeik Ahmed Jasin i ostali uhapšeni. Oslobođeni su 1997.

Do 1993. organizacija se proširila po svim palestinskim teritorijama i stekla mnoštvo pristalica. Privi samoubilački napad izveli su 1993, kao reakciju na upravo potpisani sporazum iz Osla, koji nikada nisu prihvatili. U to vreme dolaze u sukob sa PLO-om, i počinju da se predstavljaju ka alternativa aktuelnim palestinskim vlastima. Hamas je uspeo da proširi svoju mrežu, tako da danas ima predstavnike u Egiptu, Siriji, Libanu i Jordanu. Kao najveći finansijeri organizacije pojavljuju se Sirija i Iran. Sirija je Hamasu pružala i političku pomoć, a njegovim liderima zaštitu od izraelskih pokušaja atentata.

U vreme Druge intifade, koja je počela 2000, Hamas postaje mnogo aktivniji i vojno i politički. Njegova popularnost naglo je porasla posle ubistva šeika Ahmeda Jasina, koga je izraelska vojska ubila u martu 2004. Zatim je lider postao Abdelaziz al Rantizi, koji je ubijen mesec dana kasnije. Posle ubistva Rantizija, Hamas je odlučio da ime svog vođe drži u tajnosti, u strahu od izraelskih atentata. Smatra se da danas ima kolektivno rukovodstvu, u koje ulaze Ismail Hanija, Haled Mešal i Sami Abu Zuhri.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure