img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prozori bez kapije

21. jun 2006, 11:54 Zoran Stanojević, BBC
Copied

Vest koja je u petak 16. juna izazvala interesovanje globalnih razmera nije da je Argentina savladala SCG sa pola tuceta golova prema ništa, već da se predsednik Majkrosofta Bil Gejts povlači iz posla. Pedesetogodišnji Gejts uz čije ime se obavezno dopisuje i da je najbogatiji čovek na svetu, neće se penzionisati odmah, već će taj proces trajati naredne dve godine. Neće se baš ni penzionisati, već će se posvetiti dobrotvornom radu u fondaciji koju je osnovao sa suprugom Melindom. A kako je reč o čoveku koga u poslednjih pet godina nije mimoišla nijedna lista najmoćnijih ljudi na svetu, možda se upusti i u političke vode.

Vilijam Henri Gejts Treći, kako mu je puno ime, opsesija je većine ljudi koji se profesionalno bave računarima. Potiče iz bogate advokatske porodice, bio je dovoljno uspešan u školi da bi se upisao na Harvard i dovoljno samouveren da studije napusti na trećoj godini verujući da je njegov životni poziv pisanje softvera za male računare. U vreme kada se on u taj biznis upustio 1975. godine, to je bio srednje perspektivan mali biznis, a on i njegov ortak Pol Alen u trenucima opijenosti optimizmom verovali su da bi njihova firma jednog dana mogla da ima dvesta ljudi što je po njihovom mišljenju bilo dovoljno da se podmire potrebe za softverom u celom svetu. Danas Majkrosoft ima 63.000 zaposlenih širom sveta (uključujući i Srbiju), a svetu softvera nikad dosta.

Bil Gejts već šest godina ne upravlja Majkrosoftom, već je tu dužnost prepustio svom kolegi sa studija Stivenu Balmeru. Ipak, bio je prisutan u kompaniji i smatra se da je njegova harizma bila dovoljna da pokrene projekte koji su zapali u nevolju. Takođe, ima dobru osobinu da prepozna svoje greške i da „zapne ko sivonja“ ne bi li ih ispravio. Jedna takva bila je potcenjivanje interneta početkom devedesetih, da bi od sredine decenije čitava kompanija bila upregnuta u trku za već odmaklom konkurencijom. Nije im trebalo dugo da je stignu…

Dakle, postavlja se pitanje hoće li Majkrosoft moći da ostane svetski lider u proizvodnji komercijalnog softvera i bez svog osnivača? S druge strane, pojedini blog-analitičari tvrde da je Majkrosoftu u budućnosti Bil Gejts potpuno nepotreban. Po njima ta firma treba da se okrene onlajn softveru (umesto onom pakovanom u kutije), čak i da napravi svoju verziju operativnog sistema otvorenog koda (besplatnog softvera) pa da onda živi od servisiranja. Takvo poslovanje nije ono čime se Gejts bavio ceo život, naprotiv, on je smisao video u dobroj zaštiti sopstvenog proizvoda i gaženju konkurencije (zbog ovog drugog firma je u brojnim antimonopolskim sudskim procesima).

Iako izgleda kao prototip lika sa debelim staklima na naočarima koji se osim u kompjuter razume u malo šta drugo, Gejts se u životu pokazao kao prilično nemilosrdan biznismen. Od 11 zaposlenih u Majkrosoftu sa čuvene fotografije slikane 1978. godine, samo je on pretekao do danas. Ostali su kompaniju napustili sredinom osamdesetih iz raznih razloga (jedan od njih, Mark Mekdonald, se, ruku na srce, vratio 1999. godine kada je Majkrosoft otkupio njegovu firmu). No, upravo taj njegov kontinuitet prisustva je ono zbog čega akcionari danas strepe. Majkrosoft bez Gejtsa sasvim sigurno neće biti ona ista kompanija, samo još niko ne zna da li to znači da će biti još bolja. Ili obrnuto.

Bil Gejts je i čovek koji prima najviše spam poruka na svetu. Dnevno dobije više od četiri miliona mejlova, većinom neželjenih, i ima čitav tim ljudi čiji je jedini posao da iz te gomile izdvoje poštu vrednu čitanja. Inače, u većini poruka koje mu stižu nude mu se saveti kako da „se izvuče iz dugova“ ili kako da se brzo obogati.

„Ne znam kako će izgledati život u kome ne ideš na posao svaki dan da bi radio barem deset sati,“ izjavio je Gejts najavljujući odlazak iz kompanije u koju je, po sopstvenim rečima, dolazio na posao svakog dana od 1975. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure