img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prozori bez kapije

21. jun 2006, 11:54 Zoran Stanojević, BBC
Copied

Vest koja je u petak 16. juna izazvala interesovanje globalnih razmera nije da je Argentina savladala SCG sa pola tuceta golova prema ništa, već da se predsednik Majkrosofta Bil Gejts povlači iz posla. Pedesetogodišnji Gejts uz čije ime se obavezno dopisuje i da je najbogatiji čovek na svetu, neće se penzionisati odmah, već će taj proces trajati naredne dve godine. Neće se baš ni penzionisati, već će se posvetiti dobrotvornom radu u fondaciji koju je osnovao sa suprugom Melindom. A kako je reč o čoveku koga u poslednjih pet godina nije mimoišla nijedna lista najmoćnijih ljudi na svetu, možda se upusti i u političke vode.

Vilijam Henri Gejts Treći, kako mu je puno ime, opsesija je većine ljudi koji se profesionalno bave računarima. Potiče iz bogate advokatske porodice, bio je dovoljno uspešan u školi da bi se upisao na Harvard i dovoljno samouveren da studije napusti na trećoj godini verujući da je njegov životni poziv pisanje softvera za male računare. U vreme kada se on u taj biznis upustio 1975. godine, to je bio srednje perspektivan mali biznis, a on i njegov ortak Pol Alen u trenucima opijenosti optimizmom verovali su da bi njihova firma jednog dana mogla da ima dvesta ljudi što je po njihovom mišljenju bilo dovoljno da se podmire potrebe za softverom u celom svetu. Danas Majkrosoft ima 63.000 zaposlenih širom sveta (uključujući i Srbiju), a svetu softvera nikad dosta.

Bil Gejts već šest godina ne upravlja Majkrosoftom, već je tu dužnost prepustio svom kolegi sa studija Stivenu Balmeru. Ipak, bio je prisutan u kompaniji i smatra se da je njegova harizma bila dovoljna da pokrene projekte koji su zapali u nevolju. Takođe, ima dobru osobinu da prepozna svoje greške i da „zapne ko sivonja“ ne bi li ih ispravio. Jedna takva bila je potcenjivanje interneta početkom devedesetih, da bi od sredine decenije čitava kompanija bila upregnuta u trku za već odmaklom konkurencijom. Nije im trebalo dugo da je stignu…

Dakle, postavlja se pitanje hoće li Majkrosoft moći da ostane svetski lider u proizvodnji komercijalnog softvera i bez svog osnivača? S druge strane, pojedini blog-analitičari tvrde da je Majkrosoftu u budućnosti Bil Gejts potpuno nepotreban. Po njima ta firma treba da se okrene onlajn softveru (umesto onom pakovanom u kutije), čak i da napravi svoju verziju operativnog sistema otvorenog koda (besplatnog softvera) pa da onda živi od servisiranja. Takvo poslovanje nije ono čime se Gejts bavio ceo život, naprotiv, on je smisao video u dobroj zaštiti sopstvenog proizvoda i gaženju konkurencije (zbog ovog drugog firma je u brojnim antimonopolskim sudskim procesima).

Iako izgleda kao prototip lika sa debelim staklima na naočarima koji se osim u kompjuter razume u malo šta drugo, Gejts se u životu pokazao kao prilično nemilosrdan biznismen. Od 11 zaposlenih u Majkrosoftu sa čuvene fotografije slikane 1978. godine, samo je on pretekao do danas. Ostali su kompaniju napustili sredinom osamdesetih iz raznih razloga (jedan od njih, Mark Mekdonald, se, ruku na srce, vratio 1999. godine kada je Majkrosoft otkupio njegovu firmu). No, upravo taj njegov kontinuitet prisustva je ono zbog čega akcionari danas strepe. Majkrosoft bez Gejtsa sasvim sigurno neće biti ona ista kompanija, samo još niko ne zna da li to znači da će biti još bolja. Ili obrnuto.

Bil Gejts je i čovek koji prima najviše spam poruka na svetu. Dnevno dobije više od četiri miliona mejlova, većinom neželjenih, i ima čitav tim ljudi čiji je jedini posao da iz te gomile izdvoje poštu vrednu čitanja. Inače, u većini poruka koje mu stižu nude mu se saveti kako da „se izvuče iz dugova“ ili kako da se brzo obogati.

„Ne znam kako će izgledati život u kome ne ideš na posao svaki dan da bi radio barem deset sati,“ izjavio je Gejts najavljujući odlazak iz kompanije u koju je, po sopstvenim rečima, dolazio na posao svakog dana od 1975. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure